Kada su u nedjelju 8. siječnja tisuće pristaša bivšeg brazilskog predsjednika nahrupile na zgrade brazilskih institucija poput parlamenta, vrhovnog suda i predsjedničke palače, mnogi su imali osjećaj kao da prolaze kroz deja vu. Bio je to gotovo isti scenarij - razjarena masa oboružana zastavama upada u državne institucije zbog nezadovoljstva izbornim rezultatima.

Prije dvije godine radilo se o napadu na Kapitol, koji je šokirao Ameriku, a ovih dana američki mediji naveliko analiziraju sličnosti i razlike između Kapitola i onoga što se ovih dana dogodilo u Brazilu. Vizualno je izgledalo gotovo identično - od bijesne rulje što je savladala malobrojnu policiju, kojoj je zadatak bio čuvati zgrade institucija, do uništavanja inventara, pa i sakupljanja 'suvenira' otetih iz ureda političara.

Međutim i ono što je prethodilo samom napadu vrlo je slično. Dok se u slučaju napada na Kapitol radilo o pristašama Donalda Trumpa, u Brazilu su u napad išli pristaše Jaira Bolsonara, bivšeg desničarskog predsjednika kojeg se naziva i 'tropski Trump' i koji je godinama gradio vrlo dobre odnose s njim.

U oba slučaja napadi na institucije dogodili su se nakon izgubljenih izbora - 2021. Trump je izgubio od Joea Bidena, a krajem prošle godine Bolsonara je pobijedio povratnik na predsjedničku funkciju, ljevičar Luiz Inácio Lula da Silva. Kao ni Trump prije dvije godine, ni Bolsonaro nije priznao poraz te je s ljudima koji ga okružuju pokušavao potkopati rezultate izbora. Uz to, Trumpu bliski ljudi koji su pomogli u širenju laži o izborima 2020. okrenuli su se sijanju sumnje u rezultate predsjedničkih izbora u Brazilu u listopadu.

Washington Post išao je korak dalje te analizirao videosnimke nereda na Kapitolu i u Brazilu. Pokazali su tako kako je to izgledalo kada je bijesna rulja savladala mali broj policajaca i ušla u institucije države.

Jednako tako, usporedili su njihovo uništavanje svega pred sobom kad su ušli u zgrade institucija.

A gotovo identičan je i trenutak u kojem su prosvjednici ušli u dvorane u kojima sjede zastupnici.

Dva događaja imaju dosta sličnosti, no američki mediji pišu da se po nekim stvarima ipak razlikuju. Tako su brazilske institucije u nedjelju, kada je došlo do napada, bile prazne, a aktualni predsjednik Lula već je bio prisegnuo, dok se 6. siječnja 2021. u američkom Senatu glasalo o potvrđivanju rezultata predsjedničkih izbora.

No situacija u Brazilu bila je daleko opasnija, kaže za tportal stručnjak za vanjsku politiku Denis Avdagić. 'Svi percipiramo Brazilce kao temperamentnije ljude od Amerikanaca, kao rasplesane i više unesene nego što bismo to očekivali od Amerikanaca. Ako je to tako, onda smo to vidjeli i na djelu. Možemo reći da smo na djelu vidjeli slabije organiziranu državu i emocionalnije ljude. Da, možemo usporediti dva događaja, ali ovo u Brazilu bilo je daleko dramatičnije i daleko opasnija situacija, a koja je naoko izgledala kao da će na kraju završiti nekakvim pučem. Iako me iznenadila razina divljaštva prema institucijama, nisam očekivao uključivanje vojske na stranu prosvjednika i ljudi koji su stali uz bivšeg predsjednika Bolsonara', kaže nam Avdagić.

Radi se, dodaje, o neugodnoj situaciji za Brazil, kao što je bila neugodna za SAD prije dvije godine, no smatra da je i u jednom i drugom slučaju bilo jasno da ne može doći ni do kakvog puča.

'Vremena su jednostavno drugačija, revolucija jede svoju djecu i nitko zapravo ne želi ugroziti sebe i svoju obitelj zbog jednog političkog aktera, tko god on bio i kako god se zvao, Bolsonaro, Trump ili netko treći. I u jednom i drugom slučaju postavlja se pitanje želi li netko ugroziti sustav. U slučaju Brazila sve je bilo riješeno, no mogli smo govoriti o vojnom puču eventualno s obzirom na to da Bolsonaro dolazi iz vojnog sustava. Vjerujem da su on i njegovi pobornici računali upravo na taj segment, međutim nitko iz tog vojnog sustava ne želi ugroziti sebe ni zbog koga. Jer to onda ne bi bio vojni puč u kojem bi postavili generale, nego kako bi pomogli Bolsonaru, a onda je pitanje što se događa s takvom državom u kojoj je izvršen vojni puč. Tko bi priznao takvu državu, s kim bi surađivala i što bi bilo sa sankcijama? To su ključni elementi zbog kojih se ništa nije dogodilo', kaže Avdagić.

'Moglo bi se jedino promišljati što bi bilo kad bi bilo. Što bi bilo da je u ovom trenutku Trump na čelu SAD-a i kako bi onda izgledalo ovo u Brazilu, to je ono što je zanimljivo i što bi se moglo analizirati. No u ovom trenutku ovo u Brazilu nije moglo završiti drugačije nego onako kako jest, a to je da se gasi samo od sebe i da će biti konzekvenci za one koji su sudjelovali u tome. Pitanje je hoće li biti konzekvenci za samog Bolsonara i hoće li se u ovom slučaju povlačiti pravne procedure, kao što se to događa Trumpu u SAD-u', poručuje Avdagić.

S obzirom na sličnost između dva napada, u javnosti se već postavlja pitanje eventualne umiješanosti Trumpove klike u organizaciji svega što se dogodilo u Brazilu, a u tom svjetlu izvlači se i sastanak koji je Trump imao s Bolsonarovim sinom u studenom prošle godine. Međutim Avdagić ne vjeruje da je Trump bio upetljan u to. 'Ne mislim da se Trump bavi takvim stvarima, ima on svojih prilično velikih problema, i pravosudnih, kao i pokušaja da se politički održi na vodi. On je zaokupljen samim sobom. Savjetodavno nije mogao ništa dati Bolsonaru, niti mu je mogao politički pomoći', zaključuje Avdagić.