Na zasjedanju pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića sudjelovali su i apostolski nuncij u RH nadbiskup Giuseppe Pinto i izaslanici drugih biskupskih konferencija - vojni ordinarij i podpredsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Tomo Vukšić, predsjednik Slovenske biskupske konferencije ljubljanski nadbiskup mons. Stanislav Zore i u ime Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda subotički biskup mons. Ivan Penzeš.

Puljić je podsjetio na ovogodišnju korizmenu poruku pape Franje u kojoj je upozorio da su vjernici često u 'velikoj nevolji jer ih lažni proroci žele zavesti na krivi put'. U tom smislu nadbiskup je posebno istaknuo genderizam kao antropološko zastranjenje na koje su upozoravali sveti papa Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. kao i papa Franjo, jer taj svjetonazor nameće novo tumačenje čovjeka koje nije spojivo ni s općeljudskim, a pogotovu ne s kršćanskim poimanjem čovjeka. Povezujući to s aktualnim prijeporima u Hrvatskoj oko tzv. Istanbulske konvencije, nadbiskup Puljić naglasio je kako zbog toga hrvatski biskupi, vjerni Učiteljstvu Crkve, ne mogu prihvatiti tu konvenciju i njezinu interpretaciju.

Apostolski nuncij, mons. Giuseppe Pinto izvijestio je biskupe o predsinodalnom susretu mladih s Papom u Rimu, kao i o planiranom odlasku hrvatskih biskupa Ad limina kada će imati prigode susresti se Papom i s odgovornima u uredima Svete Stolice. Glede aktualnih prijepora oko ratifikacije Istambulske konvencije poželio je da se o tome vodi mirna i plodna diskusija. A u 'produbljenju same materije gledom na kulturu koju širi rodna teorija, koja nije sukladna kršćanskim vrjednotama koje su ukorijenjene u povijesti hrvatskoga naroda', nuncij je poželio neka se 'konzultiraju katolički stručnjaci', a vjernici neka budu 'postojani u nauku Apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i u molitvama'.

Zablude o spasenju

U radnom dijelu biskupi su prihvatili konačni prijedlog dokumenta 'Da vaša radost bude potpuna. Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima', u čijoj su izradi prvi put, uz stručna teološka i katehetska tijela, uključio i širi sloj naših vjernika, ali i čitavoga društva. Dokument u sebi donosi temeljna polazišta za izgradnju novoga 'lica župe', odnosno konkretne crkvene zajednice. Usmjeren je najprije na stvarateljski angažman vjernika laika i njihova doprinosa razvoju života župne zajednice, izvornoga mjesta svakog evangelizacijskog i katehetskog rada Crkve.

Na zasjedanju su biskupi upoznati i sa sadržajem dokumenta 'Placuit Deo – Svidjelo se Bogu' o nekim aspektima kršćanskoga spasenja koji je Kongregacija za nauk vjere uputila biskupima Katoličke Crkve, a objavljen je početkom ove godine. U tom se dokumentu promišlja o zabludama s obzirom na spasenje koje svoje izvorište imaju u starodrevnim herezama gnosticizmu i pelagijanizmu. Kongregacija upozorava kako su u naše vrijeme dva glavna krivovjerja neo-pelagijanizam i neo-gnosticizam. Prva zabluda podrazumijeva stav pojedinca da on sam sebe spašava, a druga se svodi na spasenje zatvoreno u subjektivizam i nijekanje tijela. Nasuprot tim zabludama dokument potvrđuje da se spasenje sastoji u sjedinjenju s Kristom koji je Spasitelje, a mjesto primanja spasenja je po Crkvi.

>>> Biskupi raspalili po Istanbulskoj konvenciji i patrijarhu Irineju

Biskupi su se prvog dana zasjedanja na osobit način osvrnuli na prijepore koje je u hrvatskoj javnosti izazvala inicijativa aktualnih vlasti da se u Hrvatskom saboru ratificira Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tim povodom su uputili zajedničku izjavu hrvatskoj javnosti u kojoj su ponavljajući već više puta istaknutu svoju predanost u zaštiti svih ljudi od nasilja, upozorili da Konvencija, osim onoga što se pozitivno ističe u njenom naslovu, svojim sadržajem otvara puno nedoumica i nejasnoća.

Članovi HBK izrazili su svoje protivljenje ratifikaciji Konvencije smatrajući da RH svojim zakonskim okvirom i provedbom može sama urediti pitanja suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Istaknuli su nadalje, da u Konvenciji postoje ideološki elementi sukladni 'rodnoj teoriji' odražavajući rodnu ideologiju na temelju koje se gradi takozvana 'gender kultura', strana kršćanskim i općeljudskim vrjednotama te protivna nauku Crkve.

Dati svoj glas za ratifikaciju Konvencije, istaknuli su biskupi u izjavi značilo bi otvoriti vrata nečemu što je u suprotnosti s ljudskom stvorenošću, s naravnim zakonom i s temeljnim vrijednostima kršćanske vjere i kulture. A to je pogubno kako za obitelj i narod, tako i za odgoj novih naraštaja. Stoga su pozvali narodne zastupnike u Hrvatskom saboru da se izjasne protiv ratifikacije Konvencije.

Skliznuće u totalitarni mentalitet

Suočeni s naznakama pritisaka na savjesti pojedinaca biskupi su pozvali na osiguravanje slobode savjesti, izricanja vlastitih uvjerenja i stavova, jer bi nijekanje slobode bilo pokazatelj skliznuća u totalitarni mentalitet. Upozorili su i da se kao vjernici trebamo čuvati svakoga pokušaja političke manipulacije Crkvom, ne odobravajući nikakvo očitovanje prijetnjama i uvrjedama usmjerenim prema onima koji zastupaju svoja stajališta.

>>> Nadbiskup Puljić tvrdi da Crkva nije napravila zaokret po pitanju Istanbulske konvencije

Na kraju izjave biskupi pozvali na molitvu za dar snage, poniznosti i mudrosti koja osjeća i poštuje bílo naroda, ne gledajući tko iz sadašnjih prijepora može izaći kao 'pobjednik' ili 'poražen', kako bi se snaga dobra usmjerila prema boljitku hrvatske domovine spominjući se nesebičnosti i žrtava podnesenih za slobodu i neovisnost, stoji u priopćenju.

Izjava HBK je objavljena 10. travnja, tri dana prije glasanja o ratifikaciji u Hrvatskom saboru, koji je u petak zakonom tu konvenciju potvrdio.

U priopćenju HBK navodi se da se ove godine održava Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu, od 15. do 16. rujna, te da su biskupi upoznati s pripremama i programom Susreta.

Na zasjedanju su biskupi dogovorili i neke pojedinosti vezane za njihov pohod 'Ad Limina Apostolorum' koji će se održati od 12. do 17. studenoga 2018. Prvoga dana pohoda, 12. studenoga, predviđen je susret sa Svetim Ocem, a potom će biskupi obići Kongregacije i Urede Svete Stolice, navodi se u priopćnju.