'Ostajemo čvrsti u jedinstvu biskupske službe, osobito u poštivanju odluka i u ljubavi prema Svetom Ocu, Svetoj Stolici te prema raznim crkvenim institucijama', poručili su hrvatski biskupi, čime su javno stavili do znanja da će vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj poštovati Papinu odluku kojom se sporna imovina u Istri vraća talijanskim benediktincima
Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije (HBK), sa zasjedanja kojem je u jednom dijelu nazočio i porečko-pulski biskup Ivan Milovan, javnosti je poslalo izjavu o sporu između Porečko-pulske biskupije i benediktinske opatije Praglia.
HBK ukazuje da 'prilično zamršeno pitanje treba promatrati prije svega kao unutarcrkveno pitanje, ne zanemarujući ni ostale vidike' i podsjeća da je 'proizašlo iz postupanja fašističkog, a zatim komunističkog režima'.
'Ti su režimi proganjali njima nepodobne ljude dokidajući temeljna ljudska prava, oduzimajući imovinu, kako pojedincima, tako i institucijama, među kojima su se našli i benediktinci u Dajli', podsjetili su iz HBK-a.
Iako nisu željeli ulaziti u odluke hrvatskih pravosudnih tijela i razloge tih odluka, napomenuli su i da je 1999. benediktinska imovina pripala župi Dajla, nakon čega su Porečka i pulska biskupija i benediktinci opatije Praglia, kao dvije crkvene pravne osobe, na temelju kanonskih propisa pokušali pronaći najbolji način da ono što je vraćeno bude pravedno podijeljeno
'Ne želeći ni na koji način dovoditi u pitanje Osimske i Rimske sporazume, crkveni su subjekti međusobno isključivo željeli doći do pravednosti, pri čemu je razumljivo nastojanje i jedne i druge strane da zagovara vlastite interese', navode biskupi.
Dvije su crkvene institucije potom dogovorile da se sporna imovina podijeli na pola, a kako ni nakon potpisa na sporazum, koji se dogodio 2006, nije mogla biti realizirana dogovorena podjela, Sveti Otac je dvije godine kasnije imenovao kardinalsku komisiju koja je imala za cilj provesti taj dogovor.
Prošle su još dvije godine, navode dalje biskupi, nakon čega je Papa donio svoju odluku koju, pak, nije želio prihvatiti mons. Milovan. HBK je odlučio da 'nije potrebno iznositi sve moguće razloge koji su vodili biskupa Milovana da ne potpiše zaključni dokument kojim se završavaju višegodišnji pregovori'.
'Nužno je reći da je Sveti Otac imenovao svoga povjerenika kao potpisnika toga dokumenta da bi se mogle provesti unutarcrkvene odluke kojima se nipošto nije kanilo štetiti Porečkoj i pulskoj biskupiji. Upravo suprotno, bez takvih dogovora ostali bi nejasni odnosi među institucijama unutar iste Crkve, što ne bi pridonosilo rastu u evanđeoskome duhu', zaključuju iz HBK sa sjednice kojom je predsjedao njezin predsjednik, đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, i kojoj je nazočio i kardinal Josip Bozanić
Inače, biskupi su sa svojom izjavom prvog upoznali mons. Ivana Milovana, uz napomenu da će i dalje, poštujući različitost stavova i mišljenja u raspravama, gajiti i razvijati crkveno zajedništvo.