Pravni timovi za 32 zemlje - uključujući 27 EU članica, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku, Norvešku, Rusiju i Tursku - doveli su u pitanje prihvatljivost tog slučaja, kao i tvrdnju da su tužitelji žrtve štete uzrokovane klimatskim promjenama, izvještava Associated Press.

No odvjetnici koji zastupaju mlade aktiviste ustraju u tvrdnji da tužene države nisu uspjele adekvatno odgovoriti na zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem i stoga su prekršile neka od temeljnih prava tužitelja. Sudhanshu Swaroop, pravni zastupnik UK-a, rekao je da nacionalne vlade razumiju prijetnju klimatskih promjena i njihove izazove te su odlučne u borbi protiv istih kroz međunarodnu suradnju. Međutim, on tvrdi da su tužitelji prvo trebali proći kroz nacionalne sudove i naglašava da budući da oni nisu državljani zemalja koje tuže, osim Portugala, Europski sud za ljudska prava ne može imati nadležnost u ovom slučaju. 'Podnositelji zahtjeva nisu pokušali pozvati se na, a kamoli iscrpiti domaća pravna sredstva', složila se Isabelle Niedlispacher, zastupnica Belgije.

Zastupnica ružitelja Alison Macdonald rekla je sucima da je potrebno hitno se uhvatiti u koštac s najvećom krizom s kojom su se Europa i svijet možda suočili, te da bi trebali igrati veću ulogu u pomaganju u kontroli emisija koje uzrokuju zagrijavanje planeta. 'Ne može biti unutar diskrecije države hoće li ili ne djelovati kako bi spriječila katastrofalno uništavanje klime', rekla je.

Pravni tim aktivista napominje da nacionalne jurisdikcije nisu otišle dovoljno daleko da zaštite prava tužitelja, te su se oni osjećali prisiljenima pokrenuti slučaj na sudu u Strasbourgu. Tvrdeći da se krše njihova prava na život, privatnost i obiteljski život te pravo na slobodu od diskriminacije, tužitelji se nadaju da će eventualna presuda u njihovu korist prisiliti vlade da ubrzaju svoje napore u borbi protiv klimatske krize.

'Iznijeli smo dokaze da države mogu učiniti mnogo više da prilagode svoje emisije, a one to ne žele učiniti', rekao je odvjetnik Gerry Liston za Associated Press na početku cjelodnevnog saslušanja. Odluke suda pravno su obvezujuće za zemlje članice, a nepoštivanje podliježe pozamašnim kaznama.

Liston smatra da bi presuda u korist tužitelja pomogla u budućim klimatskim slučajevima, davanjem smjernica nacionalnim sudovima. Ali tužitelji, koji je traže nikakvu financijsku odštetu, morat će uvjeriti suce da su bili dovoljno pogođeni klimatskim promjenama da ih se smatra žrtvama. Ujedno, morat će dokazati da vlade imaju zakonsku dužnost osigurati zadržavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, u skladu s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.

'Pred sudom smo iznijeli dokaze da su klimatske politike svih tuženih država usklađene sa zagrijavanjem od 3 stupnja (Celzija) tijekom života podnositelja zahtjeva, ili u slučaju nekih država, gore od toga', rekao je Liston, dodajući da nijedna država nije iznijela dokaze koji bi se suprotstavili tom stavu.

Znanost je na strani aktivista. Svijet je daleko od ograničavanja zagrijavanja na 1,5 C, kažu znanstvenici, s predviđanjima da će globalne prosječne temperature porasti za 2 do 4 stupnja C do 2100. godine.

Kako se svijet zagrijava, klimatski znanstvenici predviđaju sve češće i ekstremnije vremenske prilike, od jačih poplava i oborina do dugotrajnih suša i toplinskih valova i sve intenzivnijih oluja. Aktivisti su rekli da klimatske promjene utječu na njihove svakodnevne živote i učenje, te štete njihovom fizičkom i psihičkom blagostanju. Pokrenuli su sudski postupak nakon niza smrtonosnih šumskih požara u središnjem Portugalu 2017., gdje njih četvero živi.

'Jedan dan je 43 stupnja, a drugi dan pada tuča. To je opasno jer ne možemo predvidjeti što će se dogoditi', rekao je 15-godišnji André Oliveira, dodajući da ga je toplinski val koji je pogodio Portugal u svibnju ometao u školskom radu.

Zatupajući Portugal, Ricardo Matos doveo je u pitanje 'status žrtve' podnositelja zahtjeva, tvrdeći da nisu uspostavili izravnu vezu između državnih emisija i štete koju su pretrpjeli zbog šumskih požara u njihovoj zemlji. Matos je inzistirao na zaključku da, budući da klimatske promjene utječu na sve, nitko ne smije dobiti status žrtve.

To je prvi klimatski slučaj koji je podnesen sudu. Dva druga - jedan od strane udruge švicarskih starijih žena protiv Švicarske, drugi od strane jednog francuskog dužnosnika protiv Francuske - od tada su pokrenuta pred sudom. Švicarke su doputovale u Strasbourg kao podrška mladom Portugalcu. Uoči početka ročišta, stale su pred zgradu suda, uz još nekoliko desetaka pristaša. 

'Želim im budućnost, jer su jako mladi', rekla je Anne Mahrer, dopredsjednica grupe. 'Mi vjerojatno to nećemo dočekati, ali ako pobijedimo, svi su na dobitku.'