Teorijski meteorolog Branko Grisogono za HTV komentirao je veliko nevrijeme i bujice koji su pogodili Libiju. Objasnio je kako nastaje takva vrsta nevremena.

'To je posebna vrsta ciklona, koja se pojavi nad Mediteranom zbog toplog mora i relativno slabog vjetra na visini. Takve oluje koje se često, koje liče na tropske, zovu medikejni, paralelno s harikenima. Nažalost, ova se dugo ljuljala, nije bilo vjetra po visini da je makne, nego je išla od Grčke, Turske pa do Sicilije', rekao je.

Ustvrdio je kako se Libija nije pripremila za ovakvo stanje. 'Libija je stalno u poluratnom stanju, oni se nisu pripremili', kazao je.

Iako je su ovakve oluje iznimno snaže, poručio je da se za njih ipak "može pripremiti". 'Za nju se može pripremiti, ali mora biti jaka civilna zaštita, vojska i policija. Trebaju se ojačati brane, jer prognoze za oborinu su postojale. Ta ciklona je šetala pokraj njihove obale', dodao je.

O superćelijama: Mogu živjeti 10-12 sati

Grisogono je objasnio kako je superćelija "najjači olujni oblak". Pojasnio je i kako se takve vrste oluja dijele. Istaknuo je kako su posebni jer mogu "izuzetno dugo živjeti".

'To je najjači olujni oblak. Glavni olujni oblaci se zovu kumulonimbusi. Oni imaju nekoliko podjela, na jedinične, multićelijski. Ovaj superćelijski je poseban jer može izuzetno dugo živjeti. Razvija svoju vlastitu rotaciju. Nema rotacije kao u nekoj mezocikloni. Dijeli se na dva dijela, puca i počne živjeti kao dvije neovisne ćelije. One najčešće proizvode jake pijavice i tornada, prouzročuju i poplave', rekao je.

Poručio je kako ovakve oluje "nisu karakteristične" za područje Hrvatske. Dodao je kako su puno češće u drugim dijelovima svijeta.

'Nisu karakteristične, ali to se može promijeniti. Imali smo jednu početkom ljeta 2008. na širem krapinskom području. Takve oluje se ne pojavljuju na Alpama, Velebitu nego se pojavljuju nad ravnim terenom kao što su: Oklahoma, Nebraska, Kansas, Louisiana, Bangladeš, dijelovi Indonezije i Australije. Tu je posebno miješanje vlažnog zraka, ogromnu količinu kao npr. Meksički zaljev. Takve oluje mogu živjeti 10-12 sati', otkrio je.

Oluja u Sloveniji i Italiji: To je kao lonac, zavrije i iskipi

Grisogono je komentirao oluju Sloveniji, Italiji i Austriji koja je napravila veliku materijalnu štetu. Objasnio je gdje i kako je nastala.

'Sjeveroistočna Italija i južna Austrija su tu bile jezgre, a onda i Slovenija u kojoj su još više materijalno stradali nego mi. Visoka sparina, vrućina, toplo more, jako sunčevo zagrijavanje, nedovoljno oblaka, podloga se jako zagrijala, dovoljno jak vjetar mora biti na visini da se ne uruši i samog sebe ugasi', rekao je.

Dodao je kako je takva situacija kao "lonac". 'Bilo je puno vlage i konvektivno raspoložive potencijalne energije. Gore je bilo dovoljno hladnog zraka, a dolje vlažnog i toplog. To je kao lonac. Stavite mali poklopac, to zavrije i iskipi', objasnio je.

'Klima ušla u viši energetski nivo'

Na pitanje o klimatskim promjenama, ustvrdio je kako je za preko 99% odgovoran čovjek. 'Preko 99% je ljudski faktor i točka. Sve više energije je u klimatskom sustavu. Makar se radi o samo jedan ili dva stupnja', rekao je.

Pojam klimatskih promjena je objasnio "ulaskom energije u viši nivo". 'Klima je ušla u viši energetski nivo i ona traži svoju novu ravnotežu. Ravnoteža je da ide u nekakav minimum potencijalne energije. Potencijalna energija je proporcionalna toplinskoj energiji. Kao da dignete visoko kamen i pustite ga sebi na nogu ili nekome na glavu', kazao je.

Okruženi smo temperaturnim ekstremima

Kada se radi o utjecaju klime na biosferu, meteorolog je ustvrdio kako je život "žilav", ali samo u "uskim parametrima".

'Život je relativno žilav, ali u vrlo uskim zadanim parametrima. Kakvoća zraka, količina kisika, ostalih spojeva, koliko vodene pare i koja je temperatura. Inače živi svijet ne može opstati. I prije je bilo toplog vremena. Bilo je po 10-12 stupnjeva toplije kao prije, ali sada se radi o ubrzanju', rekao je.

Otkrio je kako su šesti i sedmi mjesec bili najtopliji "otkad postoje mjerenja". 'S tim porastom raste energija i ekstremi se mogu događati. Okruženi smo ekstremima. Šesti i sedmi mjesec su bili najtopliji mjeseci otkad postoje mjerenja, odnosno 150 godina', dodao je.

Utjecaj klime na gospodarstvo

Prognozirao je kako bi klimatske promjene mogle utjecati na gospodarstvo. 'Događaju se promjene. To vidimo već u turizmu. Sezona će se rascijepiti na raniju i kasniju sezonu, a u jezgri ljeta će biti dosta drugačija. Vjerojatno će se preseliti u planine i prema sjeveru. Sjeverna Europa svakako profitira', ustvrdio je.

Otkrio je i da se mijenja "klasa tla u Hrvatskoj". Kada se radi o poljoprivredi, to znači da tlo postaje povoljno za neke nove biljke, a nepovoljno za druge. 'Klasa tla u Hrvatskoj se mijenja. Ide prema tzv. većim vrijednostima i ka toplijim klimama. To je dobro za određena vina i sorte povrća i voća. Ima to i svojih posljedica, treba se mijenjati i privikavati. Vidjet ćemo kako će biti s maslinama i smokvama. Životinje, ptice, jako osjećaju klimatske promjene', rekao je.

Ususret zimi: Oborine će kasniti

Grisogono je prognozirao klimatske prilike u zimskom periodu koji dolazi. Ustvrdio je kako je "nezahvalno davati" dulju prognozu za Hrvatsku, ali je otkrio neke detalje.

'To je za očekivati. Za Hrvatsku je nezahvalno davati dulju sezonsku prognozu jer mi imamo tri do četiri klimatska područja. Prosjek vam ništa ne znači između Konavla, Cavtata i Čakovca', rekao je.

'Taj prosjek se neće dogoditi čak ni u južnoj Lici. Za očekivati je da će temperature biti 1-3 stupnja iznad dugogodišnjeg prosjeka. Oborine će kasniti, bit će ih manjak, a onda će doći u nekakvu normalu', zaključio je.