Pritom su SDP i njegova koalicija zabilježili rast izborne podrške, dok je ORaH početkom ovog mjeseca zabilježio pad izborne podrške. Hrvatski laburisti stabilizirali su izbornu potporu na oko dva posto, a Reformisti u prvom mjesecu postojanja bilježe pad podrške. Ovo su glavni nalazi redovitog mjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ je zadržao vrh ljestvice, a ispred SDP-a i ORaH-a. Tako HDZ početkom studenog bilježi izbor od 25,9 posto (prema 25,5 posto iz listopada). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 21,7 posto (prema 20,1 posto prije mjesec dana; ovaj je međumjesečni rast ujedno i najveći kojega je ova stranka zabilježila u posljednjih godinu dana).

Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo ORaH, stranka Mirele Holy koja se učvrstila na trećem mjestu ali ovaj put s padom izborne podrške (sada 15,1 posto prema 16,8 posto iz listopada). Čini se da se jedan dio 'bivših' birača SDP-a, a uslijed zaoštravanja stanja na političkoj sceni, 'vratio' u krilo svoje stranke (i koalicije). Ovaj je 'povratak' vjerojatno potaknut prosvjedima branitelja koji su mobilizirali dio glasača s ljevice i vratio njihov izbor prema stožernoj stranci lijevog centra, dok su reakcije OraH-a o ovoj temi izostale.

Na četvrtom je mjestu HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 3,0 posto (2,7 posto iz listopada), a slijedi HSS s 2,8 posto (prije mjesec dana 2,4 posto).

Hrvatska zora najviše profitirala

Predsjednička kampanja Milana Kujundžića snažan je vjetar u jedra njegove političke stranke koja je sada na 2,7 posto izborne potpore (prije pola godine bila je na jedan posto). Može se reći da je Hrvatska zora najviše profitirala od izborne (pret)kampanje za predsjednika Republike.

Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među 'ostalima' još su: Hrvatski laburisti (2,2 posto), NL Milana Bandića (2,0 posto), HDSSB (1,9 posto), HSP Ante Starčević (1,8 posto), Hrast (1,3 posto), HSP i NL Ivana Grubišića (po 1,1 posto), IDS, HSLS i HSU (po 0,9 posto) i Narodna stranka-Reformisti (0,8 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,6 posto.

U ovomjesečnom su istraživanju dobitnici (stranke s povećanjem izbora u odnosu na prošli mjesec): SDP (+1,6 postotnih poena), HDZ, HSS, Hrvatska zora i NL Ivana Grubišića (sve liste s +0,4), HNS i Laburisti (+0,3). S druge strane najveći je pad zabilježio ORaH (-1,7 poena), a slijede Hrast (-0,7), HSP (-0,6), HSP A. Starčević i Reformisti (-0,3).

Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 31 posto (prema 30,05 iz listopada), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 25,0 posto na drugom mjestu (u rujnu 23,3 posto). Slijede stranačka lista ORaH koja je s 15,7 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 17,4 posto. Savez za Hrvatsku s izborom od 5,9 posto drži četvrto mjesto. NL Milana Bandića bilježi izbor od 2,3 posto, a Hrvatski laburisti dva posto.

Predsjednik Ivo Josipović najpozitivniji je hrvatski političar s izborom od 31,8 posto (prošli mjesec 32,2 posto). Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Mirela Holy s izborom od 11,5 posto (u listopadu 12,2 posto). Kolinda Grabar Kitarović i dalje je treća, ali sada s izborom od 7,7 posto (prošli mjesec 8,8 posto), a Milan Kujundžić je skočio na četvrto mjesto s izborom od 4,8 posto (prije mjesec dana 2,4 posto). Slijede Tonino Picula s 3,1 posto, M. Bandić s 3,0 posto (prema 5,4 posto iz listopada), R. Tomašić (2,9 posto), Z. Milanović (2,6 posto), A. Plenković (1,8 posto) i T. Karamarko (1,8 posto).

Karamarko najnegativniji

Na vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara nakon četiri mjeseca vratio se Tomislav Karamarko: za 31,8 posto hrvatskih građana/ki on je najnegativniji političar (prije mjesec dana 30,9 posto). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 28,9 posto (prema 32,1 posto iz listopada). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 10,7 posto), a na četvrtom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 5,8 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su I. Sanader (5,1 posto), M. Bandić (2,4 posto), M. Lovrić Merzel (1,2 posto), S. Linić (0,8 posto), K. Grabar Kitarović (0,7 posto) i N. Vidošević (0,6 posto).

U posljednjem istraživanju afera Agram (uhićenje M. Bandića i njegovih suradnika) najvažnija je tema iz proteklog mjeseca za 37 posto hrvatskih građana/ki. Slijede događaji oko prosvjeda branitelja s izborom od 26,4 posto, dok je gospodarska kriza izbor 16,4 posto hrvatskih građana/ki. Značajniji je izbor za događaj/temu mjeseca zabilježilo i prikupljanje potpisa za referendum o zabrani davanja auto-cesta u koncesije (4,2 posto), dok je početak suđenja Perkoviću i Mustaču najvažniji događaj za 2,0 posto građana/ki. Iznad 1 posto izbora za događaj mjeseca bilježe još tri teme: epidemija ebole i pripreme hrvatskog zdravstva za ovu opasnost (1,4 posto), prva ugradnja umjetnog srca u Hrvatskoj (1,2 posto) i predizborna kampanja za predsjednika RH (1,0 posto).

Vladi potpora 20 posto birača

Vlada RH u svom trideset i četvrtom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 20 posto hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 21,1 posto), dok Vladinu politiku ne podržava 66,9 posto građana (prema 66,6 iz listopada) uz 13,1 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,0. Najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima lijeve koalicije (SDP 2,84; HSU 2,75; IDS 2,50; HNS 2,46), dok je najlošije prošla među biračima desnih stranaka (Hrast 1,75; HSP A. Starčević 1,64; HSP 1,57; Hrvatska zora 1,56; HDZ 1,55).

Predsjednik republike je ocijenjen sa 3,20 (najviša ocjena među glasačima SDP-a 4,33; najniža ocjena među biračima Hrvatske zore 2,0). Najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj je rad dobilo 2,03 (najviša ocjena među glasačima SDP-a sa 2,68; najlošija ocjena među biračima HDSSB-a 1,67).