Zaslugom vještaka iz Centra 'Ivan Vučetića' detaljno su opisane obje eksplozivne naprave 'ponoćnog bombaša' Vojislav Blažević protiv kojega je podignuta optužnica zbog dvije eksplozije u zapadnom dijelu Zagreba u siječnju ove godine, piše Jutarnji list
Obje su izrađene na isti način: sastojale su se od eksplozivnog punjenja visokobrizantnim vojnoformacijskim trinitrotoluenom, poznatijim kao TNT. Eksploziv je bio povezan inicijalnim sklopom koji se sastojao od elektrodetonatorske kapsule s elektrovodičima i jednim izvorom napajanja, dakle baterijom i improviziranim prekidačem.
U prvoj eksploziji, onoj ispod teretne lokomotive, bilo je između 1200 i 1600 grama TNT-a čija detonacijska brzina iznosi 7000 metara u sekundi. Dodirom kotača lokomotive i improvizirane naprave zatvoren je strujni krug na crvenim i žutim elektrovodičima pa je bomba aktivirana.
Vještaci su zaključili da su fragmenti mogli letjeti više od 50 metara, a potpuno sigurna udaljenost za osobe u tom je trenutku iznosila najmanje 134 metra. Analizom je utvrđeno da bi svi ljudi unutar tri do pet metara sigurno poginuli, a u krugu unutar 30 metara mogli biti teško ozlijeđeni.
Detonacijski tlak iznosio je 190 tisuća bara pa bi osobe u neposrednoj blizini pretrpjele unutarnje ozljede i krvarenje iz pluća. Da je vlak kojim slučajem bio putnički, bomba bi ga izbacila iz tračnica, a fragmenti bi probili pod vlaka.
Druga naprava, aktivirana dvije noći kasnije između dva zidića na autobusnoj stanici na Aleji Bologne, imala je manje TNT-a, procjenjuje se oko 200 grama. Fragmenti su letjeli više od 28 metara, a sigurna udaljenost za građane bila je oko 76 metara. Ponovno bi svi unutar tri metra od centra eksplozije poginuli, a svi unutar 16 metara, poput samog Blaževića, bili bi ozlijeđeni, piše Jutarnji list.
