Zajednička poljoprivredna politika za poljoprivredne proizvođače, koja je stupila na snagu za razdoblje od 2023. do 2027., donosi sve veće zahtjeve. Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, kazala je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno da se radi uglavnom o administrativnim zahtjevima.
To ih je dovelo u poziciju da oni svoj veliki dio vremena troše na razne administrativne postupke koji su potrebni da bi ostvarili prava na potpore.
'Okolišni zahtjevi koji su znatno pojačani, doveli su do toga da sama isplata potpora utječe na to da li oni mogu dobiti potporu ili ne, ako se pridržavaju određenih mjera koje se zovu uvjetovanost, ali to su uglavnom sve postupci, metode, načini obrade zemlje, tla, čuvanja vode, dobrobiti životinja - da bi se na taj način zaštitio okoliš. Poljoprivredni proizvođači tu moraju uložiti znatno više truda i vremena, sredstava. S druge strane moraju sve to dokumentirati, administrativno bilježiti da bi mogli potporu ostvariti', kazala je Zvjezdana Blažić za HRT.
vezane vijesti
Naglasila je da europske poljoprivrednike jako smetaju sporazumi s trećim zemljama iz kojih dolaze jeftiniji proizvodi, a možda i proizvedeni po znatno slabijim zahtjevima. Kazala je i da je istočna Europa pogođena uvozom iz Ukrajine, a da proizvodi dolaze i iz drugih zemalja, s drugih kontinenata.
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, naglasio je da će na međuresorsnom sastanku u petak, pored administrativnih zahtjeva biti i zahtjev za kontrolom trgovinskih sporazuma, odnosno svega što dolazi iz trećih zemalja.
Istaknuo je da se očekuje da će zahtjeve koje će u petak na sastanku 'staviti na stol' nastojati početi rješavati, iako je svjestan da se ne može to učiniti baš odmah.
Karlo Ressler (HDZ), zastupnik u Europskom parlamentu, kazao je kako je dojam u EP-u da su masovni prosvjedi poljoprivrednika izraz nezadovoljstva sa svime onima što se događa u proteklih godinu dvije dana. Dodao je da su se prije godinu-dvije pokušali izboriti za svojevrsni moratorij za bilo kakve nove administrativne namete u smislu zelene tranzicije.
Jasno mu je da je zelena tranzicija potrebna i da se mora dogoditi. Kazao je da postoje snažni politički akteri u EP-u, ali i kroz socijalističkog potpredsjednika EK-a dok je bio na čelu jednog važnog resora za zelenu tranziciju koji pokušavaju vidjeti europsku poljoprivredu isključivo u kontekstu zaštite okoliša.
'To je nešto što je nedopustivo, nešto što je pogrešno i inače, a pogotovo danas, u vrijeme kada je hrana, vidimo svuda, postala sve vrijedniji resurs, pogotovo zdrava domaća hrana, hrana proizvedena u Europi. Podsjetit ću da je Europska unija svjetski lider u proizvodnji hrane i da je upravo to područje u kojem, gledano globalno, jesmo lideri, predvodnici, ali isto tako da sa ovakvim nerazumnim, jednim dijelom zaista i suludim administrativnim zahtjevima koji se stavljaju pred europske poljoprivrednike, taj teret postaje pretežak', kazao je Ressler.
'
