“Uvjerena sam da ćemo u sljedećem sazivu Europskog parlamenta ostati jezičac na vagi”, izjavila je Hayer u intervjuu koji je organizirala Europska redakacija (European Newsroom), zajednički projekt 20-tak europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.

Valerie Hayer, 38-godišnja francuska političkarka, bliska suradnica predsjednika Emmanuela Macrona, jedna je od triju isturenih kandidata, tzv. spitzenkandidata europskih liberala za predstojeće izbore za Europski parlament.

Govoreći o tome da ankete pokazuju da će krajnja desnica ojačati u budućem sazivu Europskog parlamenta, koji će biti izabran u lipnju, Hayer kaže da će i dalje postojati sadašnja proeuropska većina koju čine Europska pučka stranka (EPP), socijalisiti i demokrati (S&D) i skupina Obnovimo Europu.

“Mislim da možemo sačuvati postojeću većinu, ali što se mene tiče i što se tiče (skupine) Obnovimo (Europu), ne dolazi u obzir da sjednemo za stol s Europskim konzervativcima i reformistima (ECR). ECR je skupina koja danas okuplja i zastupnike ekstremne desnice”, kaže Hayer.

ECR okuplja desničarske, euroskeptične europske stranke poput poljske Pravo i pravda (PiS), Švedskih demokrata, španjolskog Voxa, Braća Italije, ali i češku Građansku demokratsku stranku (ODS), koja je prilično proeuropska.

Hayer je između ostalih izdvojila Braću Italije, stranku talijanske premijerke Giorgije Meloni, istaknuvši da je prošli tjedan talijanski parlament izglasao amandman kojim se dopušta skupinama koje se bore protiv abortusa pristup bolnicama u kojim se obavljaju pobačaji kako bi odvratili žene od namjere da prekinu trudnoću.

“Dakle, ne dolazi u obzir da sjedimo, sklapamo ‘dealove’, koalicijske sporazume s ECR-om, u kojem su Braća Italije, u kojem će sutra biti Reconquête (Ponovno osvajanje - stranka francuskog desničara Erica Zemoura) ili Švedski demokrati”, naglašava Hayer.

Ona je upozorila europske građane da na izborima obrate pažnju na krajnju desnicu, da ne ojača toliko da može imati blokirajuću manjinu.

'Pripazite na krajnju desnicu'

“Želim reći biračima diljem Europe: pripazite na krajnju desnicu, ona želi razdružiti Europu, razbiti europski projekt. Mi, Obnovimo (Europu) želimo pridonijeti izgradnji i jačanju europskog projekta u interesu svih Europljana”, kaže Hayer.

Ističe da bi osnažena krajnja desnica u Europskom parlamentu značila povlačenje u sebe, gubitak konkuretnosti, gubitak radnih mjesta, u konačnici “potpunu katastrofu za naša gospodarstva i za našu zaštitu”.

Na pitanje pod kojim će uvjetima Obnovimo Europu podržati Ursulu von der Leyen predloži li je Europsko vijeće za drugi mandat na čelu Europske komisije, Hayer kaže da tu nema “bianco čeka”.

“Mi smo 2019. podržali von der Leyen u zamjenu za potporu za naše političke prioritete...Vidjet ćemo tko će biti kandidat ili kandidatkinja, ali tkogod to bio za nas su politički prioriteti strateška autonomija, obrana konkurentnosti i obrana europskih demokratskih, liberalnih vrijednosti”, kaže Hayer.

Nije željela odgovoriti na pitanje hoće li liberali tražiti da zadrže sadašnju poziciju predsjednika Europskog vijeća, koju sada obnaša belgijski liberal Charles Michel.

“Sve je otvoreno, o tome ćemo razgovarati nakon izbora”, rekla je.

Govoreći o geopolitičkim rizicima, mogućnosti povratka Donalda Trumpa na čelo Sjedinjenih Država, Hayer kaže EU mora izgraditi stratešku autonomiju kako ne bi ovisio o drugim silama, Rusiji, Kini i, kada je u pitanju zajednička obrana, o Sjedinjenim Državama.

Kaže da će EU nastaviti surađivati sa Sjedinjenim Državama, ali da treba jačati europsku obranu, čime će i NATO biti jači.

Zeleni plan

Što se tiče Zelenog plana, s kojim Europa namjerava postati klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, Hayer kaže da će prioritet u sljedećem institucionalnom ciklusu biti provedba zakona koji su izglasani u sadašnjem sazivu.

“Te zakona sada će trebati provesti i pritom osigurati da nitko ne ostane po strani. To znači pomoći našim poduzećima, pomoći našim kućanstvima”, kaže Hayer.

Govoreći o proširenju, Hayer kaže da je u tom području u posljednje vrijeme postignut veliki napredak zbog situacije u Ukrajini.

Istaknula je da i za Ukrajinu i za zapadni Balkan vrijedi pravilo da se proces pristupanja Uniji temelji na zaslugama. Također je pritom važno da EU provede reforme kako bi nakon proširenja mogao funkcionirati.

“Moramo biti efikasniji u procesu odučivanja. Primjerice odlučivanje konsenzusom predstavlja danas problem u europskom demokratskom životu”, kaže francuska političarka.

Upozorila je da se na zapadnom Balkanu vidi prisutnost i utjecaj Rusije i Kine te da je proširenje i “gepolitički alat”.