Prvi krug lokalnih izbora održat će se 18. svibnja, a kako je sasvim izvjesno da tada neće biti izabrana cjelokupna lokalna vlast, pogotovo izvršna, drugi će se krug održati u nedjelju, 1. lipnja.

Dok još teku rokovi za kandidature, a potencijalni kandidati uvjeravaju birače da je njihovo ime ono koje trebaju zaokružiti na glasačkom listiću, prilika je podsjetiti se kako su birači glasovali prije četiri godine, u svibnju 2021., odnosno koga su birali u županijama i gradovima.

Kandidati HDZ-a pobijedili u 15 od 20 županija

Iako u izbornim noćima svi izborni sudionici uvjeravaju da su dobitnici, brojke su pouzdane, a one govore da su kandidati iza kojih je stajao HDZ pobijedili u 15 od 20 županija, dakle u tri četvrtine.

SDP je izborio pobjedu u dvije, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj, tadašnji IDS-ovac Boris Miletić u Istarskoj, nezavisni Matija Posavec i Marko Jelić u Međimurskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Bio je to prvi put od kad je višestranačkih izbora, da HDZ gubi Šibensko-kninsku županiju, Jelić je u drugom krugu uspio pobijediti HDZ-ova Gorana Pauka, iako mu je u prvom Pauk 'bježao' za simboličnih 187 glasova.

Ipak, HDZ je satisfakciju dobio na drugom dijelu države, u Varaždinskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

HDZ-ov Anđelko Stričak izabran je za župana Varaždinske županije, pobijedivši Radimira Čačića (HNS). Tu pobjedu Stričak je nazvao povijesnom, tumačeći kako od 1992., dakle punih 29 godina, Čačića nitko nije uspio pobijediti u tom kraju. HDZ-ovom Marku Marušiću uspjelo je, pak, nakon dva desetljeća smijeniti župana Damira Bajsa.

Nove gradonačelnike dobilo 38 gradova

Kad se pak radi o izborima za gradonačelnike (127) i načelnike općina (428), prije četiri godine nove je gradonačelnike dobilo 38 gradova, među njima i četiri najveća: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.

Za gradonačelnika Zagreba u drugom je krugu izabran Tomislav Tomašević, kandidat stranke Možemo!, protukandidat mu je bio Miroslav Škoro (DP) koji je dobio glasove 106. 300 birača, dok ih je Tomašević dobio 199. 630. Odličan rezultat imala je i lista Možemo za zagrebačku Gradsku skupštinu, od 47 vijećničkih mjesta, izborila je 23.

Vlast u Splitu, od HDZ-ova Andre Krstulovića Opare koji se na posljednjim izborima nije natjecao, preuzeo je Ivica Puljak, kandidat tada nove stranke Centar, pobijedivši HDZ-ova kandidata Vicu Mihanovića.

U Rijeci, gdje njega i njegove kandidate desetljećima nitko nije ozbiljnije ugrozio, SDP je dobio novog gradonačelnika Marka Filipovića. Njegov prethodnik, politički veteran Vojko Obersnel, nakon pet odrađenih mandata, nije se želio ponovno kandidirati.

Još jedan politički veteran, Ivica Vrkić na prošlim je izborima, nakon dva mandata, napustio gradonačelničku fotelju. Pobjednik izbora u Osijeku bio je mladi HDZ-ov kandidat Ivan Radić.

Četvorica pobjednika iz 2021. pokušat će u svibnju izboriti novi mandat, s tim da Filipović ovaj put na izbore ide samostalno, bez potpore SDP-a koji na dužnosti gradonačelnice želi Sandru Krpan, koja je protekle četiri godine bila Filipovićeva zamjenica.

Inače, za gradonačelničku dužnost u Splitu i Rijeci prije četiri godine natjecalo se po 11 kandidata, u Zagrebu deset, a u Osijeku njih sedam.

Jedni u prvom, drugi u drugom krugu

Zanimljive su se političke bitke prije četiri godine vodile i u gradovima sjedištima županija. Za gradonačelnika Varaždina izabran je SDP-ov kandidat Neven Bosilj pobijedivši svog prethodnika Ivana Čehoka za samo 169 glasova.

U Čakovcu je nezavisna Ljerka Cividini u drugom krugu pobijedila SDP-ova Stjepana Kovača, iako joj je u prvom krugu 'bježao' za 12 posto glasova. Slično se dogodilo i u Pazinu, gdje je IDS-ov Renato Krulčić u prvom krugu imao prednost od 12, 19 posto pred Suzanom Jašić, kandidatkinjom Možemo, do tada široj javnosti poznatoj po angažmanu u Gongu, no ona je u drugom krugu slavila pobjedu.

Izborne dvojbe već u prvom krugu riješene su u Krapini, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici i Požegi gdje su za gradonačelnike izabrani HDZ-ov Zoran Gregurović (59, 56 posto glasova), SDP-o Mišel Jakšić (59, 17), Dario Hrebak (66, 86), Ivica Kirin (51, 53) i Željko Glavić (50, 11).

U drugom krugu pobjedu su izborili Kristina Ikić Baniček (SDP) u Sisku Damir Mandić (HDZ) u Karlovcu, Karlo Starčević (HSP) u Gospiću, nezavisni Mirko Duspara u Slavonskom Brodu, HDZ-ovi Branko Dukić, Željko Burić i Mato Franković u Zadru, Šibeniku i Dubrovniku. U Vukovaru je slavio Ivan Penava pobijedivši HDZ-ova Nikolu Mažara.

Više nezavisnih gradonačelnika, povećan broj gradonačelnica

Lokalne izbore iz 2021. godine obilježio je i 'rast' broja nezavisnih gradonačelnika, izabran je 31, što je za trećinu više nego 2017.

Jedno od većih izbornih iznenađenja bila je pobjeda nezavisnog Filipa Zoričića u Puli, u drugom je izbornom krugu bio bolji od IDS-ove kandidatkinje Elene Puh Bleci, označivši time kraj 30 godina duge IDS-ove vlasti u Puli. Nezavisne gradonačelnike izabrali su i Knin, Oroslavje, Županja i to Marija Ćaćića, Viktora Šimunića, Damira Juzbašića, koji su pobjede izborili protiv HDZ-ovih kandidata.

I dok je broj županica stao na njih dvije, Antoniji Jozić i Martini Furdek-Hajdin, na izborima 2021. izabrano je više gradonačelnica nego 2017. godine, njih 20-ak.

Uz Čakovec i Pazin, gradonačelnice su izabrali i Petrinja (Magdalenu Komes, HDZ), Samobor (Petra Škrobot, Fokus), Zlatar (Jasenka Auguštan Pentek, SDP), Pakrac (Anamarija Blažević, HDZ), Komiža (Tonka Ivčević, SDP), Ilok (nezavisna Marina Budmir) itd.

Kad se podvukla crta pod rezultate, pokazalo se da je HDZ pobijedio u 54 grada, četiri manje nego 2017., no kad su se tome dodale i pobjede u općinama i županijama, bilo je jasno da ta stranka ima čelne ljude u 264 od 576 lokalnih jedinica i da je najjača na lokalnoj razini.

Sa 20-ak gradonačelnika SDP je ostao na drugom mjestu, IDS, koji je do tih izbora bio nepobjediv u Istri, izgubio je niz tamošnjih gradova i općina, a loše rezultate ostvarili su i HSS i HNS. Zvijezda izbora, s osvojenim Zagrebom, bila je stranka Možemo.

Na izborima prije četiri godine za lokalnu predstavničku i izvršnu vlast natjecalo se 38. 865 kandidata, što je za 17. 706 manje nego 2013. Na listama za županijske skupštine, uključujući i Grad Zagreb koji ima status županije, bilo je 7104 kandidata, a na listama za gradska i općinska vijeća njih 28.867.

Za župane i njihove zamjenike kandidiralo se 225 osoba, a za općinske načelnike i gradonačelnike 1901 osoba, uključujući i zamjenike.