Snježna oluja, rekordno niske temperature i oštri vjetrovi pomeli su centralnu i istočnu Europu, odnoseći stotine života i otežavajući napore spasitelja koji nastoje spriječiti još veću nesreću, piše Bloomberg, ističući Split kao primjer nepripremljenosti za kataklizmu. Prenosimo najzanimljivije dijelove članka
Palme u jadranskom gradu Splitu u Hrvatskoj povile su se pod snijegom, a ulice su zakrčene zbog nedostatka opreme za čišćenje u zimskim uvjetima. Vjetrovi u susjednoj Sloveniji dosegnuli su brzinu od 180 kilometara na sat, usporavajući kamione na autocestama i ulicama te alpske države, piše Bloomberg, čiji tekst prenose brojni svjetski mediji.
'Split nije doživio ovakvo vrijeme u posljednjih 50 godina i građani su bili potpuno nepripremljeni - nemaju odgovarajuću odjeću, odgovarajuću opremu za čišćenje, čak ni odgovarajuće automobilske gume', rekao je Jure Šundov, zamjenik gradonačelnika, u telefonskom razgovoru. 'Sada su obratili pažnju na naš savjet da pomognu sebi, te pokušavaju očistiti snijeg i led s čim god raspolažu', dodao je Šundov.
Prognoze različitih meteoroloških servisa govore da će se mješavina hladnog sibirskog zraka sa sjevera i snijega s Mediterana i Balkana još najmanje tjedan dana zadržati nad područjem od Rusije do njemačke granice. Temperature iz Češke mogle bi se u idućim danima spustiti na minus 25 Celzijevih stupnjeva, navodi češki Hidrometeorološki institut.
'Nezahvalan posao'
'Čistim snijeg lopatom i stružem led s pločnika, a za sat vremena sve će opet biti pod snijegom. Nezahvalan je to posao', kaže Krassimir Popov, vlasnik trgovine hranom u bugarskoj prijestolnici Sofiji.
Povećana je potražnja za električnom strujom, toplom vodom i plinom, što je također rezultiralo požarima u obiteljskim domovima, trgovinama i uredima zbog pregrijavanja i loših instalacija. Potrošnja struje u Poljskoj jučer je dosegnula rekordnu razinu, a u Estoniji je zabilježen dvogodišnji rekord.
'U prvom tjednu veljače, kada su se narudžbe plina više nego udvostručile u odnosu na prosječnu opskrbu, nismo mogli u potpunosti udovoljiti potražnji', izjavio je zamjenik direktora Gazproma Alexander Medvedev na konferenciji za novinare u Vilniusu. 'No europski potrošači nisu bili oštećeni jer plina ima i više nego dovoljno u skladištima diljem Europe. Količina plina u skladištima može podmiriti potrebe u ovako hladnim uvjetima za idućih mjesec dana.'
Bugarske crnomorske luke Varna, Burgas i Balchik zatvorene su u utorak zbog snažnih vjetrova. Oko 60 gradova i sela na sjeveru Bugarske ostali su bez struje, čime je pogođeno oko 150.000 ljudi. Snažni vjetrovi presjekli su električne kabele, dok su poplave na jugu onemogućile opskrbu energijom za 20 sela. Prekinut je i teretni promet u Novorossiysku na ruskoj obali Crnog mora.
Bugarska traži pomoć od EU-a
Od 27. siječnja, u Poljskoj je zabilježeno 67 smrtnih slučajeva od posljedica hladnog vremena, a u Ukrajini je u istim uvjetima posljednjih 11 dana preminulo više od 200 ljudi.
Rumunjske vlasti zatvorile su četiri crnomorske luke zbog snažnog vjetra i 46 cesta zbog snježne mećave. Poremećen je i zračni promet na dva međunarodna aerodroma u Bukureštu.
Rumunjska je zabranila i promet Dunavom, nakon što je Srbija zbog ledenih poplava zatvorila svoj plovni put. Zatvoreni su i bugarski granični prijelazi na Dunavu sa Bugarskom i Turskom. Zbog prsnuća brane na jugu Bugarske smrtno je stradalo osam ljudi, a uništeno je oko 200 kuća.
Dijelovi prometnica i autocesta prema Turskoj uništeni su u riječnim poplavama, a niske temperature i obilne snježne padaline onemogućile su spašavanje odsječenih domaćinstava i oštećenih objekata. Većina gradova na jugu Bugarske, uključujući Haskovo, Harmanli i Kardjali u blizini granica s Turskom i Grčkom proglasila je izvanredno stanje. Bugarski premijer Bojko Borisov zatražio je od Europske unije pomoć u čišćenju i obnovi poplavljenih područja.