Povod za prosvjed Zelene akcije na Markovu trgu prosipanjem ugljena kao upozorenja da će se tim energentom onečistiti okoliš te onemogućiti smanjenje emisije stakleničkih plinova jest oglušivanje Vlade na upit o statusu najavljivanog projekta Plomin C. Zeleni su aktivisti još prije mjesec dana pitali za službeni stav o gradnji novog bloka TE Plomin, odnosno odabiru goriva i tehnologije, no odgovor nisu dobili.

‘Od nove Vlade smo očekivali iskorak u budućnost i jednu novu viziju gospodarskog razvoja Hrvatske u skladu s održivim razvojem i europskim trendovima, no ponovno nam serviraju davno odbačene projekte i fosilna rješenja’, upozorio je na prosvjedu Toni Vidan iz Zelene akcije.

Podsjetio je i na važeći Program prostornog uređenja Republike Hrvatske koji onemogućuje gradnju TE na ugljen i nuklearnih energana do 2015, pa je namjera gradnje TE na ugljen u Plominu snage 50 megavata, po Vidanu, ‘u jasnoj suprotnosti s postojećom prostorno-planskom dokumentacijom kako na županijskoj, tako i na nacionalnoj razini’.

‘Prezentiranje ovog projekta kao tzv. rekonstrukcije Plomina I, dakle postojeće stare TE, obično je zavaravanje javnosti, što pruža dovoljan prostor da Zelena akcija i druge okolišne udruge pravnim sredstvima zaustave ovu neprihvatljivu inicijativu’, smatra Vidan.

Prosvjedna akcija pred Vladom imala je cilj podsjetiti kabinet premijera Zorana Milanovića i što su to europski trendovi kako bi pokrenuli novi razvojni ciklus baziran na obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti.

Stoga Zelena akcija poručuje Milanovićevoj Vladi da može ostati upisana u povijest kao pokretač solarizacije Hrvatske, podsjećajući da je Račanova Vlada imala povijesnu ulogu u pokretanju velikog razvojnog ciklusa gradnje autocesta.

Stručnjaci za energetiku, poput Ivice Jakića koji je energetski konzultant u Švicarskoj i Austriji, ipak tvrdi da ‘Hrvatska nema svojih proizvodnih kapaciteta i potrebno joj je najmanje 1.500 megavata stabilne proizvodnje’ te upozorava na nužnost gradnje TE.

‘Bez ozbiljnih termoelektrana Hrvatska nema budućnosti jer da bi se pustila u rad neka vjetroelektrana ili solarna elektrana morate imati backup u TE. Ne možete puštati u rad elektrane koji imaju prirodne i obnovljive izvore, a da nemaju sekundarnu zaštitu u TE’, izjavio je Jakić gostujući u ‘Pulsu Hrvatske’.

Po njemu, ugljen je, uz plin, najpouzdaniji energent i budućnost hrvatske energetike vidi i u gradnji termoelektrana na ugljen u Plominu, ali i Vukovaru, pa čak i kod Metkovića te elektrane na plin kod Slavonskog Broda. ‘Jednostavno moramo imati sekundarni izvor ako hoćemo eksploatirati obnovljive izvore energije’, ponovio je Jakić.

Toni Vidan iz Zelene akcije ne slaže se s takvim stavom ocjenjujući da je to ‘potpuno ispravan stav za prošlo stoljeće kad su ti stručnjaci bili mladi inženjeri’. Ukazuje da se ‘danas događa tehnološka revolucija u energetskom sektoru’ koju Hrvatska treba iskoristiti i proizvoditi svoju električnu energiju.

‘Najgori je mogući trenutak za investiranje milijardu eura u jedan projekt koji bi trebao raditi i biti dohodovan preko 40 godina. TE na ugljen u Plominu je u ovom trenutku relativno rješenje, ako se ne računaju štete na okoliš i zdravlje ljudi, ali za pet ili 10 godina električna energija iz solarnih panela će postati jeftinija od električne energije iz TE na ugljen’, najavljuje Vidan.

Upozorava i da već sad tržište Europske unije, dakle ne europske vlade, odbija graditi TE na ugljen, pa je prošle godine, kako je naveo, manje od pet posto elektrana imalo ugljen kao pogonsko gorivo.

‘Ako projekt Plomin C ide dalje, ulupat ćemo milijardu eura u objekt koji će biti nedohodovan i skup, a prljav. Puno manje zlo je još koju godinu biti ovisan o uvozu električne energije, ali dočekati taj trenutak kad će solarna struja biti jeftinija od struje na ugljen, pa intenzivno investirati u korištenje solarnih izvora energije’, zaključuje Toni Vidan.