Međunarodni okrugli stol 'Processing the Bologna Process: Current Losses and Future' o pozitivnim i negativnim strana provedbe bolonjske reforme u visokom obrazovanju danas je u auli Sveučilišta u Zagrebu otvorio rektor Aleksa Bjeliš rekavši da se doista radi o procesu koji opstaje bez obzira na raznovrsne kritike izazvane njegovom provedbom.
Dvodnevni skup organizirala je UNESCO-va Katedra za menadžment u visokom obrazovanju zagrebačkoga sveučilišta, a okupio je istaknute hrvatske i europske profesore koji će pokušati u izlaganjima i raspravi odgovoriti na nekoliko bitnih pitanja, među kojima i izražavaju li studenti i njihovi profesori nezadovoljstvo samom idejom reforme ili samo njezinom lokalnom provedbom.
Profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu Pavel Gregorić u uvodnom je izlaganju sažeo postignuća i propuste u Bolonjskom procesu. Kao pozitivne promjene izdvojio je veći postotak završetka studija nego prije bolonjske reforme, priznavanje obrazovnih stupnjeva te uvođenje europskih standarda prosudbe kvalitete.
Po Gregoriću, još nije ostvarena potrebna mobilnost studenata i nastavnika, prvostupnici se nemaju gdje zaposliti, a problem je i financiranje visokoga obrazovanja koje je u 2008. dobilo samo 0,8 posto iz BDP-a dok bi se, u skladu s europskim smjernicama, za to područje do 2010. trebalo izdvojiti dva posto BDP-a.
Za profesora Sveučilišta u Ljubljani Pavela Zgagu deset godina nakon početak provedbe Bolonjskoga procesa danas ponovno postaje aktualna opasnost od lokalizacije visokoga obrazovanja na prostorima bivše Jugoslavije. Potkrijepio je to podatcima da je na ljubljanskome sveučilištu povećan broj stranih studenata, ali zahvaljujući studentima s područja bivše Jugoslavije, dok bi on rado vidio i više studenata iz drugih europskih zemalja, ali i onih izvan Europe.
Kritičan prema Bolonjskom procesu bio je profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski koji, među ostalim, smatra da se nije podigla kvaliteta znanja već je ono samo administrirano.
Njegov kolega Neven Budak ocijenio je da je visokoškolski sustav prije uvođenja bolonjske reforme bio loš, sada je tek nešto bolji, a bio bi bolji kada odgovorni za taj proces ne bi bili zaokupljeni zadržavanjem svojih pozicija i sprječavanjem promjena.
Profesor Pravnoga fakulteta Siniša Rodin i njegov kolega s Fakulteta političkih znanosti Zoran Kurelić upozorili su pak na neke zakonske odredbe, kao što je priznavanje stupnja mastera svima koji su završili sveučilišni četverogodišnji studij, čime su oni izjednačeni s onima koji su, po bolonjskoj reformi, taj stupanj postigli nakon pet godina studija.
UNESCO-va katedra za upravljanje i menadžment visokog obrazovanja osnovana je pri zagrebačkome sveučilištu 2003. kako bi se što brže uspostavili mehanizmi kontrole kvalitete u sustavu visokog obrazovanja.
