Trenutno je prema toj listi SuZG 386. u svijetu, odnosno 172. u Europi.

Komentirajući skok Boras je u Jutarnjem listu rekao kako on pokazuje da su posljednjih godina radili dobro, da su otvorili SuZG prema medijima i prema svijetu te da je tome pridonijela nova politika sveučilišta.

Usput je od srca čestitao sveučilištima u Splitu i Rijeci koja su ostvarila još mnogo veće pomake – splitsko za čak 1646 mjesta, a riječko za 142.

Webometrics nije dokaz kvalitete

No ne dijele svi jednako rektorovo oduševljenje. Naime, brojni stručnjaci koji se zalažu za reforme visokog obrazovanja i SuZG-a, a smatraju da je samokritika bolja od samozadovoljstva već godinama ističu da Webometricsova rang lista nije neupitna potvrda istinske kvalitete, ugleda i prepoznatljivosti u svijetu kojima bismo trebali težiti, već je više odraz veličine sveučilišta i njegove prisutnosti na web stranicama. Upozoravali su na to još za vrijeme bivšeg rektora Alekse Bjeliša, a nastavljaju i danas. Također ističu da rektori imaju dvostruke standarde - hvale se listama na kojima dobro stojimo, a one ozibljije ignoriraju ili traže opravdanja za loš plasman na njima.

Dr, sc. Mirko Planinić, profesor na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, upozorava da SuZG ne stoji tako dobro kada se promotre najvažnija mjerila.

'Kada se poredak na Webometricsu pogleda malo detaljnije, ispada da je SuZg po indikatoru izvrsnosti, koji gleda broj članaka u skupu od 10% najcitiranijih u području, zapravo na 561 mjestu, a po indikatoru odjeka (egl. impact), koji gleda broj vanjskih pregleda stranica SuZG-a, na 472 mjestu.

'Metodologija računanja konačnog poretka je takva da izvrsnost tu ulazi s težinskom faktorom 1/6 . SuZG dobro stoji u broju web stranica i broju pdf, doc, docx i ppt dokumenata, no to nije presudan faktor kvalitete sveučilišta jer je odmah jasno da veće sveučilište u tome mora bolje stajati', pojasnio je Planinić.

Dr. sc. Kristian Vlahoviček, također s PMF-a, upozorava da SuZG ne može stvarno napredovati i riješiti svoje probleme dok god vodstvo ne vidi da bi moglo i trebalo bolje.

'Prvi korak u rješavanju nekog problema je priznanje da problem postoji, a drugi je želja da se on riješi. No naše sveučilište misli da će problemi nestati sami od sebe, a ovakvom samohvalom s listama koje ne mjere suštinske probleme kvalitete već primarno veličine web prostora samo odgađa suočavanje sa problemom. Sve dok rektoru bude važnija forma od sadržaja, ne piše nam se dobro', poručio je.

Vlahoviček je ponovio da rangiranje koje provodi Webometrics prvenstveno mjeri veličinu web-prostora neke institucije, odnosno njezinu prisutnost na virtualnoj informacijskoj karti svijeta.

'Ukupni položaj na ljestvici izveden je iz četiri pokazatelja od kojih je samo jedan onaj koji se tiče kvalitete istraživanja, a on u ukupnom broju bodova sudjeluje sa samo 30 posto. Ostatak se temelji na broju poveznica na web stranice institucije, na količinama dokumenata kao što su primjerice powerpoint-prezentacije ili pdf-ovi', rekao je Vlahoviček dodajući da je ovakvo rangiranje više pokazatelj razine dostupnosti informacija na webu nego stvarne kvalitete sveučilišta.

Kritičari našeg obrazovnog sustava uglavnom se slažu da bi se SuZG trebao potruditi da popravi svoj plasman na relevantnijim listama kao što je primjerice ugledna Šangajska na kojoj smo prošle godine ispali s popisa 500 najboljih dok su beogradsko i ljubljansko upali u više kategorije. Ta lista, smatraju, mnogo jasnije pokazuje stvarni plasman sveučilišta.

Usporedbe kriterija Šangajske i Webometricsove liste možete vidjeti na grafici dolje. Iz nje je razvidno da se u Webometricsu kvaliteta obrazovnog procesa ne procjenjuje; internacionalizacija se ne procjenjuje; reputacija se ne procjenjuje; Output se računa po broju fajlova obuhvaćenih Google Scholarom, dok se odjek računa prema 'vidljivosti' linkova na fajlove.