Ukoliko napravimo jednostavnu računicu, uzevši u obzir to da kroz prosječan trgovački lanac u Hrvatskoj dnevno prođe oko pola milijuna kupaca, da oko 40 posto građana plati robu gotovinom, da ih većina ne traži kusur u najsitnijim lipama te da trgovine u prosjeku rade šest dana u tjednu, dođemo do brojke od milijun do dva kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju s ',99', priopćili su iz Ureda hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan.

U Njemačkoj su 2012. proveli akciju, navodi, kojem su motivirali građane da traže svoj sitniš u trgovinama i doniraju ga u dobrotvorne svrhe. Svakog dana skupili su preko 250 tisuća eura koji su umjesto u ruke trgovaca otišli za različite socijalne projekte.

Tako formirane cijene imaju i snažan obmanjujući utjecaj na potrošače, tvrdi Borzan. Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Harvard Business Review pokazalo je da cijena koja završava na ,99 predstavlja varku kojom se želi uvjeriti potrošača da je određeni proizvod na sniženju. 'Pravu moć devetke najjasnije pokazuje primjer kada su autori tražili od jedne tvrtke za katalošku prodaju da povisi cijenu haljine s 34 na 39 dolara. Rezultiralo je to time da se potražnja za haljinom povećala za trećinu', objašnjava Borzan.

S druge strane, prodavači koji prodaju luksuzna dobra namjerno zaokružuju njihove cijene kako bi istaknuli njihovu 'skupoću'. Potreba za zaokruživanjem cijena ne proizlazi samo iz želje za smanjenjem dodatne dobiti trgovaca i bolje zaštite potrošača od manipulacija, već i iz velikog troška kovanja najsitnijih kovanica, navodi se u priopćenju.

Europski parlament i Vijeće 2013. uputili su Komisiji inicijativu za ukidanje kovanica od jednog i dva centa. Tadašnji povjerenik za monetarnu politiku Oli Rehn konstatirao je da se takve kovanice proizvode s gubitkom, koji je od njihova uvođenja do tada iznosio 1,4 milijarde eura, i da bi trebalo razmisliti o njihovom potpunom povlačenju.

Predložena su četiri moguća rješenja: status quo, smanjenje troškova proizvodnje najsitnijih kovanica, brzo povlačenje kojim bi se odmah uvela obaveza zaokruživanja cijena na najbliži višekratnik, pet centi, ili pak postupno povlačenje - kovanice bi se s vremenom prestale koristiti zbog uvođenja obaveze zaokruživanja svih cijena.

'Kod potrošača postoji snažan nesrazmjer između stvarnog korištenja kovanica i želje da one ostanu u opticaju. Istraživanje je pokazalo da potrošači ne vraćaju lipe u optjecaj, ali u dućanu žele dobiti svoj sitniš. Zato sam pitala Europsku komisiju razvija li se predloženi scenarij te možemo li očekivati skoro zaokruživanje cijena i smanjenje dodatnog profita trgovaca', kazala je Borzan.