Nekoliko bošnjačkih udruga i nevladinih organizacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini te u inozemstvu zatražile su od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića da se očituje o postupcima savjetnika u svom uredu Dejana Jovića za kojega tvrde da niječe genocid počinjen nad Bošnjacima u BiH te relativizira odgovornost velikosrpske politike za rat na području bivše Jugoslavije.
U pismu predsjedniku Josipoviću iza kojega stoji dvanaest udruga i organizacija i čiji su sadržaj u subotu objavili lokalni mediji u BiH Jovića se napada zbog recenzije knjige Davida Gibbsa pod naslovom "Humanitarno razaranje Jugoslavije" koja je objavljena još 2009. godine.
Autori pisma smatraju kako je Gibbs u toj knjizi otvoreno zanijekao da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima te da je ustvrdio kako su bosanskohercegovačke vlasti i same izvodile topničke napade na vlastite građane u opkoljenom Sarajevu.
Portretirajući Gibbsa kao "jednog od neokomunističkih pristalica teorija zavjere koji u Slobodanu Miloševiću vidi borca protiv širenja NATO saveza a ne balkanskog krvnika odgovornog za smrt stotina tisučća i progon milijuna ljudi u bivšoj Jugoslaviji", potpisnici pisma tvrde kako je Josipovićev savjetnik Jović napisao "potpuno nekritičku recenziju" sporne knjige hvaleći je zbog relativiziranja dotadšnjih interpretacija ratnih zbivanja.
"Dejan Jović nije načisto o tome tko se i u Domovinskom ratu u Hrvatskoj branio a tko napadao kao što se vidi u njegovoj knjizi „Jugoslavija - država koja je odumrla", stoji u pismu bošnjačkih udruga uz zaključak kako činjenica da takva osoba sjedni u uredu hrvatskog predsjendika "ima izravne posljedice po međunarodni ugled Hrvatske".
Iz udruga su najavili Josipoviću kako će o tome izvjestiti "sve prijatelje u svijetu" a od hrvatskog su predsjednika zatražili da se očituje o Jovićevim istupima "i poduzme odgovarajuće korake".
Uz malo poznate organizacije koje djeluju u svejernoj Americi, Kanadi i Australiji u potpisu su i Savez logoraša BiH, bošnjačka zajednica kulture "Preporod", koalicija "Prvi ožujka", udruga "Žene-žrtve rata" itd.