Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostovao je u emisiji A sada Vlada na Hrvatskom radiju, gdje je govorio o aktualnim sigurnosnim izazovima, geopolitičkim previranjima te ulozi Europe u globalnoj sigurnosti.
Svijet na prekretnici
Na pitanje je li svjetski poredak na najvećoj prekretnici od Drugog svjetskog rata, Božinović je na Hrvatskom radiju istaknuo kako su se proteklih osamdeset godina stvari odvijale predvidivo, no danas svako jutro donosi nove geopolitičke promjene i neizvjesnosti.
'Sigurno je da živimo u vremenu bez presedana i na to se moramo prilagoditi', rekao je Božinović.
vezane vijesti
Mirovni pregovori i Rusija
Osvrnuo se i na mirovne pregovore u Saudijskoj Arabiji, koje predvode Sjedinjene Američke Države. Prema postignutom dogovoru, Ukrajina je pristala na jednomjesečni prekid vatre uz mogućnost produljenja, dok SAD nastavlja pružati obavještajnu i sigurnosnu podršku Kijevu. Sada se čeka reakcija Moskve.
'Prema izjavama međunarodnih aktera, lopta je sada na ruskoj strani. No treba biti oprezan jer je Rusija, prema dosadašnjim izjavama, skeptična prema ovom dogovoru, strahujući da bi taj zastoj mogao omogućiti Ukrajini dodatno naoružavanje, pogotovo sada kada su SAD odlučile obnoviti vojnu pomoć', upozorio je Božinović.
Na pitanje o mogućnosti da se Rusija u pregovorima odrekne okupiranih ukrajinskih područja, ministar je naglasio kako je agresija potresla temelje međunarodnog prava, posebno Helsinškog akta koji jamči suverenitet država i nepovredivost granica.
'U posljednje vrijeme živimo u svijetu u kojem jači dominiraju, ali Hrvatska i Europska unija držimo se principijelnih stavova. Ipak, u međunarodnoj politici mora se biti i realan, a naše pozicije treba graditi uz stalnu prilagodbu nepredvidivim okolnostima, rekao je Božinović.
Europska sigurnost i obrana
Ministar se osvrnuo i na pitanje europske obrane, istaknuvši kako Europa mora postati ravnopravan sudionik u globalnim sigurnosnim pitanjima.
'Pravedan mir je jedini stabilan mir, no put do njega je izazovan. Ključno je da Europa razvije vlastite sigurnosne kapacitete, posebice kad je riječ o pitanjima koja se odnose izravno na europski teritorij', kazao je.
Osvrnuo se i na nedavni sastanak šefova vojski u Parizu, koji je organizirao francuski predsjednik Emmanuel Macron. Primijetio je kako bi bilo korisno da je na tom skupu sudjelovao i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general-pukovnik Tihomir Kundid.
'Nadam se da ćemo ubuduće biti predstavljeni na odgovarajućoj razini jer su ovo vrlo važna pitanja', rekao je Božinović.
O tvrdnjama da je taj sastanak korak prema stvaranju 'europskog NATO-a', ministar je naglasio kako Europa mora ulagati u obranu unutar NATO-a.
'Europa mora pokazati da ima snagu i vrijednosti koje je spremna braniti. To ne znači da želi ratovati ili prijetiti, već da bude dovoljno jaka kako bi diplomacija imala stvarnu težinu na globalnoj sceni', rekao je.
Dodao je kako je Europska unija utemeljena na ideji mira, no kako bi ga sačuvala, mora imati kapacitete za njegovu obranu. 'Europa ulaže 800 milijardi eura u obranu, a to je prilika i za hrvatsku obrambenu industriju. Moramo biti prisutni na svim tim sastancima i iskoristiti prilike koje se otvaraju', kazao je Božinović.
Ekonomski izazovi i odnosi s SAD-om
Na pitanje o ekonomskim posljedicama ulaganja u vojnu industriju, ministar je rekao da vojna proizvodnja može biti pokretač razvoja.
'To nije samo trošak, već može dovesti do razvoja novih tehnologija, jačanja industrije i povećanja standarda', istaknuo je.
Komentirao je i aktualne trgovinske napetosti između SAD-a i Europske unije, posebice odluku EU-a o uvođenju protumjera na američke carine na čelik i aluminij.
'Europa mora štititi svoje interese, ali ne treba zaboraviti ni čvrste veze sa Sjedinjenim Državama. U posljednjih 80 godina obje su strane imale koristi od tog partnerstva, i ne vjerujem da bi bilo mudro da se Amerika toga odrekne', rekao je Božinović.
Budućnost NATO-a
Komentirajući budućnost NATO-a, ministar je naglasio kako je savez ključan za sigurnost Europe i Sjeverne Amerike.
'Amerika je imala opravdane prigovore na europske obrambene izdvajanja. Znamo da se od članica traži izdvajanje 2% BDP-a za obranu, a sada se spominje i više od 3%. Kada Europa to ispuni, vidjet ćemo hoće li SAD i dalje imati prigovore', rekao je.
Zaključio je kako je važno da se unutar NATO-a razvija europska sigurnosna dimenzija. 'NATO postoji od 1949. godine i ima uhodane mehanizme. Ne bi bilo mudro rušiti taj sustav i kreći iz početka. Europa se više nikada ne smije dovesti u situaciju da u ključnim trenucima ovisi o bilo kome drugome', poručio je Božinović.
