O dojmu da je u ubojstvu mlade studentice, u kojem je sudjelovao pripadnik policije, došlo do zataškavanja, Božinović kaže da su dojmovi jedno, a činjenice drugo.

'Samoubojstvo je bilo stvar dojave tog policajca koji je uhićen. Nakon toga došla je policija na mjesto događaja i krenula u očevid s Državnim odvjetništvom', rekao je za N1.

'Policija nije povjerovala toj dojavi i do pet ujutro je osumnjičeni već bio uhićen i podnesena je kaznena prijava za ubojstvo iz nehaja, o čemu se prvo razmišljalo, a DORH je to prekvalificirao u kaznu za koju je predviđena kazna zatvora od 10 godina. To je uobičajena pojava - da policija ima jednu kvalifikaciju, ali ju DORH preinači', dodao je.

'Ne vidim nikakvu vezu s pogodovanjem. Ako imate očevid i nakon svakog policija samo povećava težinu i teret okrivljenika, onda o kakvom je tu pogodovanju riječ', zapitao se ministar i dodao da, s obzirom na to da je riječ o policajcu, županijska državna odvjetnica mora biti prisutna.

'U ovom tragičnom slučaju, i izražavam sućut obitelji, znamo da je bitno doći do istine. Tek kada DORH donese rješenje o provođenju istrage, a za to imaju šest mjeseci, dobit ćemo odgovore', naveo je.

'Ono što je za postupak bitno i što se moglo utvrditi u 24 sata, a to je policija i utvrdila - nije se radilo o samoubojstvu. Nisam dio tog postupanja, ja se informiram s ravnateljem i oni misle da je sve što je radila policija onako kako je i trebalo biti', tvrdi Božinović.

'Kad govorimo o spornim SMS porukama, tek će se krenuti s tim istraživanjem, otvaranjem mobitela i sadržaja. To je istraživački posao da se vidi što se tu točno dogodilo', rekao je. Dodao je da postoje programi i testiranje prije ulaska u policijski sustav, odnosno sustav školovanja koji je na snazi od 2000., kada je ukinuta policijska škola, što je sada vraćeno. 'To nije samo zanimanje, to je životni poziv', smatra ministar.

'Cilj nije ušutkavanje novinara'

Dotaknuo se i prijedloga zakona koji bi kažnjavao curenje informacija iz suđenja. 'Cilj nije ušutkavanje novinara nego da se zaštiti postupak, jer ako vam neselektivno izlaze neke stvari iz spisa za vrijeme istrage, morate biti fokusirani na predmet istrage, a ne biti okupirani onim što izlazi van. Pitanje je s kojom svrhom to izlazi. Ako vam izađe segment van, vi se morate referirati i onda se može utjecati na svjedoke. Ovime se želi zaštititi i pravo svjedoka na privatnost, jer ako je netko svjedok, onda se on ne treba prozivati kroz medije', rekao je Božinović.

'Primjerice, u ovom slučaju u Osijeku je prvi dio postupka bio tajan i javnost je doznala to nakon priopćenja. Mislim da je za sve, pogotovo za oštećene strane, dobro da taj posao rade tijela koja su za to zadužena i da sud u konačnici presudi. Stavljanje tu u kontekst premijera Plenkovića, to je deplasirano. Imate 23 članice EU-a koje imaju zatvoren taj postupak. To je na tragu ovoga o čemu mi govorimo', naveo je.

'Protok migranata traje od 2015.'

Komentirao je i stanje na granici s migrantima i incident kada je zapucano na policiju. “To se dogodilo na granici s BiH, na njihovom teritoriju, i mi smo ponudili pomoć njihovoj policiji. No njihov odgovor je bio da su obavili neke razgovore i da nisu pronašli tragove i oružje. Ovo je situacija koja nas uvijek zabrine, kada se puca s one strane granice. Osnovna zadaća nam je zaštititi građane, ali preduvjet toga je zaštita policije', rekao je.

'Mi smo na granici vrlo fleksibilni i odgovorimo na izazove jer neke stvari nije moguće predvidjeti. Što se tiče Granične policije, teško da ćete naći policiju koja može toliko brzo mijenjati svoje položaje i odgovarati izazovu. Načelnik Unsko-sanskog kantona rekao je da tamo postoje dva klana, jedan iz Afganistana i Pakistana. Ovo nije klasična izbjeglička situacija jer od 2015. imate kontinuirani protok muškaraca u nekim najboljim godinama i oni ne bi mogli prelaziti zelene granice bez pomoći, a pomoć im mogu dati samo kriminalci koji uzimaju novac da bi im pomogli', naveo je ministar.

'Imate pravila EU-a da netko tko dođe u Hrvatsku može ostvariti azil. To je raritetna situacija da se nekome tko je prekršio zakon pravi status ne pogoršava, nego se poboljšava. Dovoljno je da kažu da žele azil i mi ih moramo registrirati. Njihov broj se povećao za oko 160 posto naspram prošle godine', dodao je.

'Zato smo donijeli odluku da iznad Krnjaka, u bivšoj vojarni, napravimo registracijski centar. Siguran sam da smo se razumjeli s lokalnom zajednicom i to je u njihovom interesu da se ne stvori dojam da je Hrvatska preplavljena migrantima i da će postati nekakav hot spot. Ti ljudi uglavnom svi iskazuju namjeru za azil i onda se upućuju u prihvatne centre i velika većina njih onda traži kako dalje', otkrio je Božinović.

'Oni kada zatraže azil, prema međunarodnom pravu, imaju pravo slobode kretanja i idu dalje. Ukoliko biste ih držali iza žice, kao država biste bili u prekršaju i netko bi vas tužio, a takvih kandidata je uvijek bilo', dodao je i istaknuo da ne vjeruje da će Slovenija povući Schengen jer znaju kakav posao radi hrvatska policija.

'Dokle god se u EU ne stvore nekakva pravila, a vidimo da neke zemlje koje su bile najotvorenije sada uvode kontrole na granicama, stvari se neće promijeniti. Europa ima ozbiljan demografski problem. Imamo zakone koji su pisani za izbjeglice, a radimo s migrantima jer većina njih su ekonomski migranti. Ovo nije dobar način za uvoz svježe radne snage u EU. Nama treba radna snaga, ali ovo nije način. Trebalo bi raditi migracijske centre izvan teritorija EU-a da ti ljudi ne idu na riskantan put gdje ih 'pelješe' nekakvi krijumčari', smatra Božinović.