TV mreža CNN prenijela je snimku uživo s bušotine na dubini od 1,500 metara, na kojoj se vidi kako robotizirana ronilica, rabeći hidrauličnu cirkularnu pilu s dijamantnim vrhovima, reže cijev na vrhu tzv. "blowout preventera", naprave na morskom dnu iznad bušotine.

U drugoj će fazi robotizirane ronilice na odrezanu cijev pokušati postaviti posebni element spojen s cijevi na brod na površini, s kojom bi se crpili nafta i plin.

Posebno načinjeni spojni element, nalik na kapu, ima crijeva za dovod metanola, koji treba spriječiti da se plin i voda pod pritiskom pretvaraju u nakupine nalik na led, koje su začepile napravu ranije korištenu za prikupljanje nafte iz bušotine.

Prošlotjedni pokušaj zatvaranja bušotine upumpavanjem isplake (mulja) i cementa, koji se naftaškim riječnikom naziva "top kill", u subotu je BP proglasio neuspješnim što je povećalo nezadovoljstvo stanovnika uz američku obalu Meksičkog zaljeva, posebno u Louisiani, čijih je oko 240 km obakle zagađeno naftom i nakupinama katrana.

Unatoč strahovima, vrlo malo nafte je doprlo do obala ostalih država zaljeva Mississippija, Alabame i Floride.

Naftna mrlja trenutačno pokriva površinu od oko 75,000 četvornih kilometara, što je gotovo polovica površine Jadranskog mora, koja iznosi oko 160,000 četvornih kilometara.

Dužnosnici američke administracije i BP-a u nedjelju su nastojali skrenuti pozornost s neuspješnog pokušaja zatvaranja bušotine isplakom i cementom, usredotočivši se na očekivanja od novog pokušaja da se postavljanjem kape na bušotinu većina nafte prebaci u tankere.

Dužnosnici BP-a također su priznali da nemaju načina za zatvaranje bušotine do kolovoza, kada će se dovršiti bušenje rezervnih bušotina na istom ležištu nafte i omogućiti betoniranje bušotine Deepwater Horizon nad kojom je 20. travnja eksplodirala, zapalila se i potonula bušačka platforma, što je izazvalo najveće zagađenje naftom u američkoj povijesti.

U incidentu je poginulo 11 članova posade platforme.