No, nekada je i bacanje 'običnog' otpada predstavljalo izazov. Gledajući iz današnje perspektive, iako je prije stotinu godina gotovo sav otpad bio razgradiv te je bilo manje plastične i staklene ambalaže pa je i prikupljanje bilo jednostavnije, čak se i tada velika pozornost posvećivala urednosti i čistoći grada.

'Beli Zagreb grad' čist od 1923. godine

U Zagrebu se o čistoći i urednosti gradskih ulica organizirano brine od 1923. godine, kada odvoz gradskog smeća prelazi pod upravu Gradske ekonomije. Time su postavljeni temelji učinkovitog i odgovornog sakupljanje otpada te čišćenja grada.

Davne 1928. godine Gradsko poglavarstvo u Zagrebu izdalo je oglas kojim upozorava građane na posljedice bacanja otpadaka i pljuvanja po ulicama i trgovima. Primijetili su da se u posljednje doba bacanje raznih otpadaka i pljuvanje po javnim ulicama i trgovima uvriježila kao veliko zlo, a tim su se „zlom“ onečistili trgovi i ulice te su se u opasnost stavili zdravlje i život prolaznika. Stoga su donijeli odredbu kojom se uvode posebne mjere prema kojima se svaki onaj koji je bacao bilo kakve otpatke, poput papira, ljuski, koštica, voća i tome slično ili je pljuvao po ulici morao platiti pristojbu za čišćenje od 2 dinara. Ako se netko oglušio ili zanemario kaznu, riskirao je privođenje pred tijela ondašnje vlasti gdje je suočen s plaćanjem znatno veće kazne.

Danas se zahvaljujući upravo aktivnostima i odlukama u prošlosti otpad više ne baca po ulicama, a koševi za smeće su raspoređeni po svim javnim površinama, prazne se redovito, a odvoz svih vrsta otpada na organizirane deponije ustaljen su i uigran proces. O čistoći grada Zagreba, a samim time i boljoj kvaliteti života svih njegovih građana, zajedno s građanima, neprekidno već 95. godinu za redom brine gradska uprava i Čistoća.

Recikliraj danas za bolje sutra!

Odluka o odvojenom razvrstavanju otpada i recikliranju stvar je osobnog odabira i odgoja, kulture te razine svjesnosti da svojim postupcima danas određujemo životne uvjete sutrašnjice. Reciklaža znatno smanjuje količinu otpada koji se odlaže i jedan je od najizravnijih načina kojim se pridonosi zaštiti okoliša, smanjenju onečišćenja i održivom razvoju. Stoga je važno da taj proces započne već u domovima građana. Počnite od sebe – od komadića papira, kartona mlijeka ili plastične boce koju ćete umjesto u koš za smeće odvojiti u primjereni spremnik jer nije sav otpad smeće. Svoje kućanstvo opremite spremnicima koji se međusobno razlikuju ili koristite posude koje već posjedujete te ih obilježite natpisima papir, plastika, metal, staklo, miješani otpad i slično. Čak i najmanje promjene u svakodnevnom načinu razmišljanja i ponašanja mogu rezultirati velikim promjenama u našem okolišu i pridonijeti čišćem okruženju.