Premda se cjepivo često doživljava kao 'sveti gral' koji će okončati pandemiju, znanstvenici u svojem izvješću ističu da moramo biti realni u pogledu toga što ono uistinu može postići i kada, piše BBC.

Kažu da bi nametnute restrikcije možda trebalo postupno ublažavati jer bi moglo proći i godinu dana dok ne dobijemo učinkovito cjepivo. Trenutačno se u svijetu razvija više od 200 vrsta cjepiva za koronavirus.

"Cjepivo pruža veliku nadu u potencijalni kraj pandemije, no dobro znamo da je povijest razvoja cjepiva puna neuspjeha", rekla je dr. Fiona Culley s Nacionalnog instituta za srce i pluća Kraljevskog koledža u Londonu.

Unatoč optimizmu britanske vlade koja najavljuje da bi se neke osobe mogle cijepiti još ove godine, a masovno bi cijepljenje moglo započeti već početkom iduće, Kraljevsko društvo upozorava da je riječ o dugotrajnom procesu. 

"Čak i kada cjepivo bude dostupno, to ne znači da će se za mjesec dana svi uspjeti cijepiti. Govorimo o šest, devet meseci ..., možda i godinu dana", rekao je profesor Nilay Shah, voditelj odjela za kemijski inženjering na londonskome Kraljevskom koledžu. 

"Nema govora o tomu da će se život u ožujku odjedanput vratiti u normalu", kazao je. Istraživači upozoravaju da je pred svima nama još puno izazova te da će biti potrebno još dosta vremena da bismo dobili sve značajne odgovore, poput primjerice onog o stjecanju dugoročnog imuniteta.

Dodaje da se neki od eksperimentalnih pristupa koji se poduzimaju, poput proizvodnje mRNK cjepiva, nikada dosad nisu masovno provodili.

Problemi se javljaju i kada su posrijedi sirovine, poput samog cjepiva i staklenih bočica, ali i kapaciteta hladnjaka u kojima će se ono čuvati, jer neka cjepiva treba pohraniti na temperaturi od minus 80 Celzijevih stupnjeva.

Prof. Shah procjenjuje da bi se cijepljenje moralo odvijati deset puta većom brzinom od godišnjeg cijepljenja protiv gripe te bi se radilo o poslu s punim radnim vremenom za oko 30.000 obučenih medicinskih radnika.