Izbor 129 zastupnika u Škotski parlament na idućih pet godina potaknuo je iznova raspravu o tome treba li ta regija s 5,5 milijuna ljudi krenuti vlastitim putem, a vladajuća stranka želi dobiti zeleno svjetlo za novi referendum o neovisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva.

Škotska nacionalna stranka (SNP) premijerke Nicole Sturgeon nada se većini u parlamentu u Edinburghu jer bi ta većina trebala podržati njezin plan da se drugi referendum održi krajem 2023. ili kada završi pandemija.

Tada britanski premijer Boris Johnson "ne bi imao ni demokratskog, ni izbornog ili moralnog opravdanja" da blokira referendum, poručila je Sturgeon ovaj tjedan.

Međutim, predizborne ankete daju naslutiti da SNP možda i neće ostvariti jasnu većinu pa će morati sklapati koaliciju. 

Pedeset pet posto Škota glasalo je 2014. na referendumu "protiv" neovisnosti i premijer Johnson protivi se novom izjašnjavanju ističući da se ono održava "jednom u generaciji".

Ispitivanje koje je ovaj tjedan provela konzultantska kuća Savanta ComRes pokazuje da bi danas rezultat bio jednak, odnosno da bi 49 posto Škota glasalo protiv neovisnosti kada bi se referendum održao sada, a 42 posto glasalo bi za.

Zagovornici izlaska iz UK-a (nazivaju ih "indyref2") tvrde da je brexit radikalno promijenio situaciju jer su škotske gospodarske grane ribarstvo i poljodjelstvo teško pogođene razdruživanjem od Europske unije. 

Nadalje, oni hvale i odlučno vodstvo prve ministrice Sturgeon u pandemiji. 

SNP tvrdi da bi neovisnost stvorila bolje, poštenije uvjete za Škotsku koja bi kao neovisna država mogla pristupiti Europskoj uniji.

No stranke koje žele ostati u Britaniji strahuju da bi novi referendum naškodio oporavku nakon pandemije. Douglas Ross, lider oporbenih konzervativaca, rekao je agenciji AFP da bi još jedan referendum o neovisnosti bio "odvlačenje pažnje" od toga. 

Lider laburista Anas Sarwar ističe da Škotska treba "političare koji će nas ujediniti kao zemlju, a ne dijeliti". 

"U načelu sam za neovisnost, ali mislim da nije pravi trenutak, posebno ne s pandemijom", smatra David Collin (42), koji radi kao marketinški stručnjak u Glasgowu.

 'Supervećina' 

Zbog pandemije predizborni skupovi su srezani, pa su stranke svu snagu usredotočile na televizijsku i internetsku kampanju i dijeljenje letaka. 

"Zbilja smo u čudnoj situaciji: riječ je o važnim izborima, a javnost nije istinski u nju uključena", kazao je Christopher Carman, profesor za civilno društvo na Sveučilištu u Glasgowu. 

Izborni sustav je mješovit pa Škoti mogu glasati dvaput, za kandidata u svojoj izbornoj jedinici i za stranku. 

Bivši lider SNP-a i bivši škotski premijer Alex Salmond nada se da će privući glasove svojom novom strankom Alba.

Nedavne ankete predviđaju sve više podrške Albi, koja želi formirati "supervećinu" te referendum o neovisnosti raspisati odmah.

Sturgeon ga optužuje da se time "kocka s budućnošću zemlje".

Salmond i Sturgeon bili su partneri, ali su odnosi su pukli kad je Salmond bio optužen za spolno zlostavljanje te ga je prisilila da odstupi. Naknadno je potpuno oslobođen optužbe, ali im je odnos nepovratno narušen i taj njihov spor iz prošlosti mogao bi naštetiti pokretu za neovisnost Škotske.

Jedine druge dvije stranke koje zagovaraju neovisnost su Zeleni (u sadašnjem sazivu imaju pet zastupnika u Holyroodu, regionalnom parlamentu), a oni isključuju svaku mogućnost koalicije s Albom. 

Anketa koju je proveo YouGov ovaj mjesec pokazuje da bi 72 posto birača SNP-a podržalo koaliciju sa Zelenima, ali 55 posto njih ne želi savez s Albom. 

Manifest SNP-a kaže da bi neovisnost dopustila Škotskoj da kontrolira vlastito gospodarstvo, stvara nova zelena radna mjesta i podrži tehnološke start-up tvrtke.

Sektori ribarstva i proizvodnje morske hrane traže izravan pristup jedinstvenom tržištu Europske unije, navodi se u manifestu.

Konzervativci, međutim, tvrde suprotno, da će neovisnost "naštetiti škotskom gospodarstvu".

Lokalni izbori u Walesu, Engleskoj, Londonu 

U četvrtak svoj regionalni parlament bira i Wales koji priprema nove zakone u području zdravstva, obrazovanja, lokalne samouprave, transporta, socijalnih i drugih područja.

Velšani će birati 60 zastupnika u svoj lokalni parlament (Senedd Cymru) od čega 40 većinskim, a 20 proporcionalnim izbornim sustavom, navodi BBC.

Među središnjim pitanjima izborne kampanje bio je način na koji je velški premijer, laburist Mark Drakeford upravljao pandemijom covida-19. Ankete predviđaju laburistima dobar rezultat, ali je upitno hoće li osvojiti dovoljno glasova da sami sastave vladu. 

Engleska nema svoj parlament pa u četvrtak bira 5000 članova u 143 gradske i općinske skupštine. U 13 mjesta birat će gradonačelnike, među njima i u glavnom gradu Londonu. 

Aktualnom londonskom gradonačelniku Sadiqu Khanu ankete predviđaju novi mandat, ali tek u drugom krugu u kojem će se vjerojatno ogledati s konzervativcem Shaunom Baileyjem. 

Pošto je Khan podrijetlom iz Pakistana, a Bailey s Jamajke, London i na ovim izborima pokazuje svoju multikulturalnost. 

Birališta u sve tri regije otvaraju u 8 sati po srednjoeuropskom vremenu, a zatvaraju u 23 sata. 

Na biralištima će biti postavljene plastične pregrade i birači će morati držati razmak i poštovati druge pandemijske mjere. 

Glasači, nekih 48 milijuna, zamoljeni su da na birališta ponesu vlastiti pisaći pribor. 

Birači koji neće moći glasati jer su zaraženi virusom ili su bili u kontaktu sa zaraženim pa su u samoizolaciji, moći će ovlastiti neku osobu da glasa u njihovo ime.

BBC navodi da se prvi rezultati očekuju u petak, čak u subotu.