Eric Shanower, američki stripaš, do 2001. poznat samo uskom krugu gikova devete umjetnosti, te godine objavljuje Tisuću brodova, prvi od sedam predviđenih tomova iz serije pod naslovom Brončano doba, koja će ispričati cijelu priču o Trojanskom ratu, od Parisovih pastirskih dana na obroncima planine Ide, do kraja rata i polaska junaka kući.

Igrom nesretne sudbine, te - za američku povijest apokaliptične - 2001, Shanower dobiva prestižnu nagradu Eisner (dobiva je i 2003), svojevrsni strip-pandan Oscaru, baš za svoju verziju priče o najslavnijem ratnom požaru ikada zapaljenom. Kakvo god bilo vaše mišljenje o institutu nagrade kao relevantnog pokazatelja kvalitete i vrijednosti nekog umjetničkog djela, sama činjenica da je američka strip-industrija u Brončanom dobu našla dovoljno elemenata da ga ovjenča priznanjem nameće nam da si damo truda i zaronimo u dubine te Shanowerove epske septalogije, posebice što je Troja kao tema svima nama jako bliska, poznata i draga. Hm, bar onima koji su odrastali na Gustavu Schwabu i njegovim fantastičnim coverima grčkih mitova.

Savršen mozaik  
Ako prihvaćamo strip kao formu, kao masovni medij koji nam isključivo služi za razbibrigu, opuštanje i kraćenje vremena na putovanjima, u

bolničkim čekaonicama i na dosadnim školskim satovima, Brončano doba iz korijena mijenja tu percepciju. Poput veličanstvenog From Hell Alana Moorea, Shanowerovo remek-djelo briše onu nikad formalno narisanu, ali tako snažno opipljivu crtu između stripa kao zabave i stripa kao umjetnosti, i to one umjetnosti koju arhaično nazivamo lijepom književnošću.

Sam prvi tom ovog opsežnog djela, Tisuću brodova, sadrži preko stotinu bibliografskih jedinica, a ta činjenica sama za sebe dovoljno govori o stavu i posvećenosti autora kreiranju tog projekta. Kad uzmemo u obzir da nas do kraja ovog djela, do pretvaranja Troje u prah i pepeo, čeka još šest ovakvih izdanja, onda ne treba čuditi činjenica da je Shanower, pripremajući se za rad na Brončanom dobu, uložio godine i godine u proučavanje svega što ima veze s mitskim Ilijem – od arhitekture, arheologije, glazbe, likovne umjetnosti, čak do antropologije. Budući da ništa nije želio prepustiti slučaju, odlazio je na svjetske simpozije i konferencije vezane za Troju naoružan hrpom pitanja čiji su mu odgovori bili prijeko potrebni za stvaranje savršenog mozaika koji je trebao biti njegovo životno djelo.

Kako je legenda o Parisu, lijepoj Heleni, taštom Agamemnonu, lukavom Odiseju i drvenom konju tisućljećima bila neiscrpna tema bezbroj pisaca, pjesnika, slikara i dramatičara, velikih ili manje velikih, koji su svaki na svoj način uzimali od Homera onoliko koliko im je prema njihovoj viziji bilo potrebno, logično je da je izvorni ep pretrpio razna prekrajanja, beskrajne varijacije i razlike. Na ovom mjestu dolazimo do možda najvažnijeg detalja Shanowerova rukopisa, a to je prihvaćanje izazova spajanja svih tih proturječnih verzija u jednu kontinuiranu, koherentnu priču koja uz to što ostaje vjerna svojem izvornom predlošku, jonathanedwardovskim troskokom preskače vremenske crne rupe i biva na sasvim pristojan način prilagođena suvremenoj percepciji kako same povijesti, tako i literature namijenjene modernom čitatelju.

I u tome je Shanower uspio. Bez obzira na mnoštvo imena, događaja, povijesnih i mitoloških činjenica kojima ovaj roman obiluje, on svojeg čitatelja ne muči i ne zamara nepotrebnim detaljima, već ga suvereno vodi iz stranice u stranicu, savršeno slijedeći narativni oblik klasičnog povijesnog spektakla. S obzirom na tu činjenicu, a također i na fascinantno baratanje materijom, Eric Shanower stvorio je djelo koje bi trebali istom strašću prigrliti i obični pasionirani ljubitelji stripa, kao i nešto zahtjevnija publika, jer Brončano doba dokaz da je deveta umjetnost ipak umjetnost.

Prva dva toma predviđene septalogije Brončano doba, kod nas prevedenih kao Tisuću brodova i Žrtva, objavila je izdavačka kuća Bookglobe, a mogu se kupiti po cijeni od 149kn.