Europska komisija objavila je u srijedu procjenu zahtjeva Grčke za financiranjem, iznoseći drugačiji stav o održivosti grčkog duga od onog koji zastupa Međunarodni monetarni fond (MMF), iako nisu isključili ni mogućnost otpisa
Dan nakon što je MMF upozorio da će kreditori u eurozoni morati otpisati značajan iznos grčkog duga, EK je objavila prošlotjednu procjenu, u kojoj zaključuje da je održivost grčkog duga znatno pogoršana u odnosu na izvješće sastavljeno u suradnji s Europskom središnjom bankom (ECB) i objavljeno u travnju prošle godine.
Konstatirajući da je spremnost na reforme u Grčkoj 'vrlo znatno oslabljena' od početka ove godine, EK kao parametre koji su doveli do pogoršanja održivosti duga izdvaja slabiji makroekonomski rast, 'snižene' fiskalne ciljeve, slabije prihode od privatizacije i intenzivirani otpis nepodmirenih financijskih obveza.
U takvom bi okruženju prema neutralnom scenariju EK udio grčkog duga u BDP-u u 2020. trebao dosegnuti 165 posto, te 150 posto u 2022.
Prema nepovoljnom scenariju dug bi mogao dosegnuti 187 odnosno 176 posto BDP-a, izračunali su u Bruxellesu.
Prema procjenama MMF-a, koji je također dao doprinos izradi europske procjene, grčki bi dug 2022. trebao iznositi 170 posto BDP-a. Iz međunarodnog su zajmodavca sugerirali i daleko veći otpis duga no što je predložio EU.
U Komisiji pak ističu da je moguća samo 'promjena profila' duga, ne i otpis, i to samo ako Grčka provede reforme koje od nje traže kreditori.
'Problematične točke mogu se rješavati dalekosežnim i vjerodostojnim programom reformi, vrlo snažnom porukom grčkih vlasti da stoje iza tog programa i, nakon pune reaktivacije sporazuma o kreditima, mjerama ublažavanja duga koje će biti odobrene tek nakon što grčke vlasti pokažu odlučnost u provedbi reformi', stoji u procjeni EK.
'Vrlo značajna izmjena profila (duga), primjerice znatno produljenje rokova dospijeća postojećih i novih kredita, odgoda plaćanja kamata i financiranje dužničkim papirima s investicijskim rejtingom AAA, omogućit će rješavanje spornih točaka gledno iz perspektive bruto zahtjeva za financiranjem, iako bi Grčka i dalje, kroz dulji vremenski period imala vrlo visoku razinu udjela duga u BDP-u', ističe se.
Prema procjeni EK datiranoj 10. srpnja Grčkoj bi u trogodišnjem razdoblju koje bi pokrio novi paket financiranja trebale 74 milijarde eura.
