Politička imenovanja u nadzorne odbore, brodogradnja, porez na mobilne usluge i birački popisi glavne su zamjerke koje Europska komisija ima na rad nove Vlade, saznajemo od visokog diplomatskog izvora iz Europske unije
Problema ima i u već standardno kritičnom Poglavlju 23 o pravosuđu i temeljnim pravima. Europska komisija očekuje presude u borbi protiv korupcije, a sporan je i novi prijedlog zakona o policiji. Prema informacijama našeg izvora, u Bruxellesu su iznenađeni što se nova Vlada nije konzultirala s Europskom komisijom kada je donosila odluke poput poreza na mobilne usluge koji je u potpunosti u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije.
Također, u Europskoj komisiji nemaju razumijevanja za imenovanja političara u nadzorne odbore jer je u zemljama Europske unije u najmanju ruku čudno što potpredsjednik Vlade želi biti u nadzornom odboru naftne kompanije. U EK smatraju, kaže diplomatski izvor, da nije bilo potrebno mijenjati transparentnu proceduru koja je bila dogovorena. U Bruxellesu smatraju da je problem što je Vlada promijenila proceduru bez konzultacija s njima. U EK smatraju da nije riječ o miješanju u unutarnje stvari zemlje jer Bruxelles ima obavezu pratiti ispunjava li Hrvatska što je obećala.
Sve primjedbe naći će se u prvom izvještaju o monitoringu koji će biti objavljen krajem travnja, kaže naš izvor. Ipak, u Bruxellesu su svjesni da je nova Vlada tek preuzela odgovornost i da joj treba vremena da se posloži. Za Hrvatsku će biti mnogo važniji izvještaj o monitoringu u listopadu jer tada će proći već gotovo godinu dana od potpisivanja pristupnog ugovora s Hrvatskom. Neke zemlje poput Finske i Nizozemske su već najavile da će pričekati s ratifikacijom dok se ne uvjere da je Hrvatska na pravom putu, a to znači da će njihovo mišljenje ovisiti o izvješću o monitoringu u listopadu.
Što se brodogradilišta tiče, u Europskoj komisiji čekaju sastanak s hrvatskom Vladom na kojem bi se trebalo razgovarati o rješenjima za brodogradilišta. Vrijeme teče i nužno je pronaći rješenje jer u pristupnom ugovoru jasno stoji da, ne bude li pitanje riješeno, te provedena privatizacija i restrukturiranje, svu državnu potporu od 2006. moraju vratiti, a riječ je o 10 milijardi kuna.
U Bruxellesu iskazuju nezadovoljstvo i zbog investicijske klime zemlji u kojoj su ulaganja od 2009. godine svedena na nulu. Dobre vijesti su da će Bruxelles nastojati sklopiti bilateralne sporazume sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom kako hrvatski poduzetnici nakon ulaska u EU, zbog čega će morati izići iz CEFTA-e, ne bi izgubili ta tržišta.
