Samo u prvih mjesec i pol ove godine u 11 pucnjava ubijeno je dvoje ljudi, a ranjeno još četvero. Ubojstva nisu stala. Napadi koji su bili nezamislivi prije samo nekoliko godina sada odaju koliko je grad u naglom padu i otkrivaju očajničku potrebu za snažnim političkim vodstvom. Ali Bruxelles toga nema, piše Politico.

Belgijska politička struktura nalik je labirintu i sastoji se od višeslojnog sustava vlasti, od kojih svaka razina ima svoje ovlasti i često je opterećena unutarnjim sukobima. Kada sve razine funkcioniraju, sve je u redu, ali kada ne funkcioniraju, dolazi do paralize vlasti. I nigdje nisu toliko paralizirane kao u regiji Bruxelles, u kojoj se, devet mjeseci nakon izbora, političari još uvijek svađaju, a nekakve lokalne vlade nema ni na vidiku.

Ta politička zavrzlama otkrila je slabosti u borbi protiv kriminala u Bruxellesu, a problem postaju i izgradnja socijalnih stanova te veliki infrastrukturni projekti zbog opasnosti od kašnjenja. Subvencije — poput onih za dobrotvorne organizacije, nevladine organizacije i kulturne projekte — zamrznute su. Financiranje rada centara za socijalnu skrb, policije i lokalnih vlasti obavijeno je velom neizvjesnosti. Javni dug gomila se gotovo istom brzinom kao i vreće za smeće na prljavim ulicama.

'U pitanju je zaista opstanak Bruxellesa kao grada', rekao je Christophe De Beukelaer, centristički zastupnik.

Skandal od 4 milijuna eura dnevno

I dok svijet vidi divote neogotičkog Grand Placea, prepunog turista, simpatične prodavaonice čokolade i raskošne pivnice, realnost je takva da je Bruxelles grad na rubu.

Kad bi imao lokalnu vladu, stavljanje gradske potrošnje pod kontrolu bio bi njen izazov broj jedan. Dug prijestolnice iznosi preko 14 milijardi eura, ne računajući 1,6 milijardi eura, koliko se predviđa da će se nagomilati u ovoj godini. Belgijske novine Bruzz izračunale su da se deficit ― razlika između toga koliko grad troši i uprihodi ― svaki dan povećava za četiri milijuna eura.

De Beukelaer, koji je prošlog mjeseca pokušao ponovno pokrenuti koalicijske pregovore, oštar je u komentarima. Svih obih mjeseci nakon izbora političari nisu ni stigli govoriti o sadržaju, rekao je za Politico.

'Samo političko prenemaganje blokira Bruxelles - 'Ti si mi prijatelj. Ti nisi. Želim raditi s tobom. Ali ne i s tobom.' To je djetinjasto', kazao je.

Kapitalne obaveze

Prekomplicirana politička arhitektura zbunjuje i frustrira čak i same Belgijce. Da pojednostavimo, Bruxelles je jedna od tri belgijske regije, s frankofonom Valonijom na jugu i nizozemskim govornim područjem Flandrije na sjeveru, koje okružuju grad. Sve tri regije imaju svoje vlade s odgovornostima za pitanja poput stanovanja, prometa i gospodarske politike.

S obzirom na to da se Belgija bori ispuniti mjere smanjenja potrošnje koje je propisao EU, dug Bruxellesa je 'obaveza za cijelu zemlju', rekao je Dave Sinardet, profesor političkih znanosti na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu.

Stvari bi se mogle pogoršati: kreditni rejting regije mogao bi biti snižen do ljeta, što bi poskupjelo zaduživanje te dodatno povećalo dug, upozorio je privremeni ministar financija Sven Gatz.

Sinardet je rekao da bi to moglo stvoriti barem određeni pritisak da se konačno formira vlada. Drugi su manje optimistični.

Centristička stranka Les Engagés predložila je da se briselskim političarima smanje plaće za 30 posto dok ne formiraju regionalnu vladu, odnosno za 40 posto - ako je ne formiraju do lipnja.

Francuzi protiv Nizozemaca - pat pozicija

Za sada čak i najnovija ideja u pregovorima – sastavljanje manjinske vlade – izgleda dvojbeno, s obzirom na to da bi još uvijek trebala odobrenje parlamentarne većine za početak rada, kao i za svaku pojedinu odluku koju donese nakon toga.

Iako to ne bi bila idealna postavka za rješavanje izazova Bruxellesa, 'manjinska bi vlada ipak bila bolje rješenje nego nikakva vlada', rekao je De Beukelaer.

Evo kako je uopće došlo do krize vlasti u Bruxellesu. Dok su ljudi koji govore nizozemski brojniji od Valonaca, koji govore francuski u zemlji kao cjelini, u Bruxellesu je obrnuto. Dakle, kako bi se zajamčila zastupljenost nizozemskog govornog područja, vlada u Bruxellesu u većini mora imati obje jezične skupine. Sa svake strane, skup stranaka mora se dogovoriti o suradnji ​​prije nego što se sklopi koalicijski dogovor predstavnika francuskog i nizozemskog govornog područja.

Nakon izbora u lipnju dogovor na strani francuskog govornog područja bio je vrlo brzo obavljen. Stranka desnog centra MR postala je najveća stranka francuskog govornog područja u Bruxellesu i brzo je sklopila dogovor sa Socijalističkom strankom i Les Engagésom.

S druge strane jezične podjele, flamanski Zeleni osvojili su glasove nizozemskog govornog područja i u studenom su sklopili sporazum sa socijalističkim Vooruitom, liberalnim Open VLD-om i flamanskim nacionalistima N-VA, strankom novog belgijskog premijera Barta De Wevera.

No došlo je do problema kada je trebalo sklopiti veliki koalicijski sporazum. Socijalisti s francuskog govornog područja odbili su vladati s flamanskim nacionalistima. Liberali Open VLD-a zauzvrat su odbili vladati bez flamanskih nacionalista.

Političari s francuskog govornog područja 'zavaravaju' se ako misle da mogu riješiti probleme Bruxellesa bez suradnje s flamanskim nacionalistima na čelu belgijske vlade, rekao je glavni pregovarač Open VLD-a, Frédéric De Gucht.

Ahmed Laaouej, briselski predsjednik Socijalističke partije, nije odgovorio na novinarski upit. U videu na Instagramu, objavljenom prošlog tjedna, nazvao je flamanske nacionaliste 'separatističkom, antibriselskom... strankom' i rekao da bi, ako bi bili uključeni u gradsku vlast u Bruxellesu, pokazali 'prezir prema regiji Bruxelles i njenim interesima'.

Za sada nitko ne posustaje - ni francuski socijalisti, ni flamanski nacionalisti koje podržava Open VLD.

Nuklearna opcija

Dok je Belgija podijeljena na tri regije, sam Bruxelles podijeljen je na 19 općina, a svaka ima svog načelnika. Oni upravljaju sa šest policijskih uprava u regiji. Zbog toga što rastu kriminal i nasilje belgijska vlada rekla je da želi spojiti ove odvojene snage u jedan entitet. Nije iznenađujuće to da su briselski političari takvu ideju dočekali na nož. Oni tvrde da pravi problem s policijom nije to što su snage disperzirane na šest uprava, već da je to nedostatak nacionalnog financiranja te smatraju da bi spajanje uprava moglo dovesti do toga da se policija još više udalji od građana Bruxellesa.

Koliko je gorka jezična podjela, pokazuje i primjer Françoisa De Smeta iz stranke DéFI (op.a. stranka francuskog govornog područja) koji krivi novu nacionalnu vladu za nametanje flamansko-nacionalističkog projekta spajanja policijskih uprava protiv volje Bruxellesa.

Flamanske stranke kažu da to jednostavno ima smisla. Kao i za odluku da se svi policijski pozivi šalju kroz zajednički dispečerski sustav, 'ne morate biti flamanski nacionalist da znate da je to bolji sustav', rekao je De Gucht iz Open VLD-a.

I dok se čeka ikakav dogovor, mnogi se boje da bi Bruxelles mogao ostati bez opcije da sam dogovori i sastavi regionalnu vladu. Predsjednik stranke MR, Georges-Louis Bouchez, doista je zaprijetio da bi Bruxelles, ako se ne sabere, mogao biti stavljen pod kontrolu nacionalne belgijske vlade.

To bi bila nuklearna opcija. I vjerojatno je nemoguća.

Pravno govoreći, ideja je 'fikcija', smatra Sinardet. Ali u teoriji bi nacionalna vlada mogla uvjetovati to da Bruxelles uvede dodatne mjere želi li dodatna sredstva, slično onome kako je EU natjerao Grčku na reforme u zamjenu za pomoć u fazi tzv. bailouta, rekao je.

Samo prije nekoliko dana u ranim jutarnjim satima dogodila se još jedna pucnjava na jugozapadu grada. Prije ili kasnije briselski kaos natjerat će nekoga da djeluje. Ali čini se još nije došao taj trenutak.

'Neugodno mi je zbog ovog političkog cirkusa', rekao je De Beukelaer.