Sedamdeset i pet godina nakon oslobođenja zloglasnoga nacističkog koncentracijskog logora Buchenwald, uprava spomen područja bila je prisiljena otkazati sve komemoracije zbog pandemije covida-19, no u subotu je virtualno odana počast svim žrtvama
Na internetskoj stranici dostupnoj na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku (www.thueringer-erklaerung.de) memorijal je objavio "Tirinšku deklaraciju" u obliku peticije kojom poziva na "obranu demokracije i ljudskih prava" s obzirom na sve žešće djelovanje pripadnika krajnje desnice, osobito u Njemačkoj.
"Danas su desničarski radikalizam i autoritarizam u porastu, jednako kao i logika nacionalne superiornosti, nacionalizam i slabljenje europskog jedinstva", stoji u tekstu.
vezane vijesti
"Rasizam i antisemitizam otvoreno se propagiraju te se otvoreno šire i rezultiraju nasiljem i u Njemačkoj, što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo", kaže se u priopćenju.
"U svjetlu povijesnog sjećanja, jasno je da se nekadašnji razorni utjecaji ponovno prihvaćaju kao rješenje za sve."
"Budite ljubazni i tolerantni"
Na internetskoj se stranici prenose i svjedočenja preživjelih logoraša.
"Ne može svatko biti junak, političar, filozof, altruist. No svi mogu poštovati dostojanstvo ostalih pojedinaca ili pružiti ruku pomoći nekome tko je u nevolji", kaže Jack Unikoski, 93-godišnji Poljak koji je preživio Buchenwald i danas živi u Australiji.
"Budite ljubazni i tolerantni prema drugima. Mržnja se brzo može proširiti i na druge. Pouka je bila nesmiljena: to se može dogoditi i vama", kaže Chava Ginsburg, 90-godišnja Mađarica, koja je preživjela Auschwitz, Bergen-Belsen i ženski logor Markkleeberg, koji je pripadao Buchenwaldu.
Unikoski i Ginsburg su, zajedno s još 40 preživjelih logoraša iz 14 zemalja, na popisu uzvanika koji su potvrdili dolazak na obilježavanje godišnjice, prvobitno planirane 6. i 7. travnja u koncentracijskim logoroima Buchenwald i Mittelbau-Dora.
Od nastanka 1937. do oslobođenja Buchenwalda u travnju 1945. u njemu je bilo zatočeno više od 250 tisuća ljudi, a smrtno ih je stradalo 56.000. U Dori, otvorenoj u kolovozu 1943., namijenjenoj proizvodnji raketa V2, umrlo ih je više od 20.000.
Brojni događaji kojima se trebala obilježiti godišnjica oslobođenja dvaju koncentracijskih logora otkazani su zbog pandemije koronavirusa.
Oni su zasad odgođeni i održat će se 2021., rekao je direktor memorijala Volkhard Knigge, pozvavši javnost da u subotu položi cvijeće pred ulazom u logore "poštujući pritom pravila fizičkog razmaka".
