'Dijete sam Državnog odvjetništva, a mislim da to nije ništa loše. Cijeli vijek radim i učim od starijih kolega i zahvaljujem svima koji su mi bili mentori, a jedan od zadnjih je bio Dinko Cvitan', poručio je na početku sjednice Odbora za pravosuđe kandidat za novog glavnog državnog odvjetnika Dražen Jelenić.

Cilj mu je, kaže, nastaviti put razvoja DORH-a, ali i revitalizirati odnos DORH-a i krim policije. 'Svjestan sam percepcije javnosti. Percepcija se mijenja radom i to kroz rješavanje predmeta iz gospodarskog kriminala, korupcije, ratnih zločina', poručio je Jelenić.

SDP-ov Peđa Grbin upitao je Jelenića kako procjenjuje mandat svog prethodnika, koji će mu biti prioriteti te kako gleda na odnos s medijima.

'Rad kolege Cvitana ocjenjujem kvalitetnim, mi smo bili suradnici i svaka druga ocjena značila bi da i sebe ocjenjujem lošim', kazao je Jelenić.

Progovorio je i o USKOK-u, podsjetivši da upravo glavni državni odvjetnik imenuje šefa USKOK-a. 'Mi sada imamo vršiteljicu dužnosti koju je imenovao Cvitan. Mislim da je taj njegov čin bio vrlo korektan prema onome tko će ga naslijediti. Novi glavni državni odvjetnik mora imati mogućnost imenovati osobu za koju smatra da može raditi posao', rekao je Jelenić.

Što se tiče medija, mora biti prostora za suradnju s medijima. 'Sjećam se 90-ih, kada je DORH bio zakopčan do grla i nije se moglo dobiti nijednu informaciju', kazao je Jelenić. 'Stvara se dojam da prijave stoje u ladicama, a mi toliko ladica nemamo', kazao je Jelenić.

Prioritet za prvih nekoliko dana mi je sjesti s kolegama, poručio je Jelenić. 'Ne da ih upoznam, jer ih znam. Ne da oni mene upoznaju, jer i oni mene znaju. Nego da odredimo prioritete rada', poručio je Jelenić. Naveo je i kako će njegovom prethodniku Dinku Cvitanu, koji će mu biti zamjenik, treba dati mjesto i zadaće s obzirom na iskustvo koje ima.

Govoreći o opterećenosti poslom, Jelenić je spomenuo i slučaj kojim se bavi zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo. 'Na njemu su angažirani gotovo svi zamjenici glavnog državnog odvjetnika. Koliko je velik taj slučaj, govori i to da bi samo za presnimavanje dokumentacije koncerna i 76 povezanih društava trebalo dvije godine', poručio je Jelenić, očito misleći na slučaj Agrokor.

Upitan kako misli poboljšati efikasnost u rješavanju slučajeva ratnih zločina, Jelenić je kazao: 'Bez sinergije onih koji prikupljaju dokaze i istražuju nema rezultata. Ono što se radi to je da se osiguravaju dokazi za budućnost. Tamo gdje i nemamo poznatog počinitelja, a nađemo svjedoka, uvijek ispitujemo svjedoka.'

HDZ-ov Stevo Culej Jelenića je upitao tko ga je postavio za zamjenika glavnog državnog odvjetnika. Požalio se kako se ne rješavaju zločini iz Domovinskog rata, ali se pokreću postupci za Oluju. 'Pitam se jesmo li mi napadnuti ili smo napadali', rekao je Culej.

Razumijem vašu gorčinu, no o konkretnim predmetima ne bih, poručio je Jelenić. 'Procesuirano je preko 3500 osoba za zločine u Oluji, ali DORH je revidirao velik broj tih postupaka i odustajalo se od postupaka. Taj broj je danas puno, puno manji', rekao je.

Kazao je kako ga je za zamjenika predložio državnoodvjetnički kolegij, a pogotovo tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. 'Imenovalo me Državnoodvjetničko vijeće', rekao je.

Marko Vučetić iz kluba Mosta progovorio je o percepciji, spomenuvši se dva slučaja - Ina-MOL i lokalne šerife, koje je već ranije spominjao Cvitan.

'Što se tiče paradigme, ne samo lokalni šerifi, nego i tolerancija prema bilo kojoj korupciji, bila ona na lokalnoj, bila na državnoj razini, za DORH nije prihvatljiva. Svi bismo mi htjeli da se kazneni progon započne i dovrši. Kad dugo traju, svi se pitaju zašto toliko dugo traju i pitaju se o kvaliteti dokaza', rekao je Jelenić.

Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida upitao je zašto je USKOK zatrpan slučajevima male vrijednosti. 'Vezani smo načelom legaliteta. U svakom slučaju u kojem državni odvjetnik utvrdi da je počinjeno kazneno djelo dužan je pokrenuti postupak. Kazneno djelo mita i korupcije ne poznaje threshold. Nije važno je li jedna kuna ili milijun kuna', rekao je Jelenić, poručivši da se razmišlja o izmjeni ovlasti tako da se u nadležnosti USKOK-a ostave samo najteža koruptivna djela.

Upitao je Sinčić zašto je DORH tek 2017. krenuo s istragom u slučaju Agrokor. 'Istraga je pokrenuta kada je prikupljena kritična količina podataka. Zašto ih nije bilo ranije, ne mogu vam reći. Jednako tako bi i u drugim slučajevima bila pokrenuta kada se skupi kritična količina podataka', kazao je Jelenić.

Branimir Bunjac iz Živog zida upitao je je li bilo pokušaja utjecaja politike na rad DORH-a. 'Koliko je meni bilo poznato, nije', rekao je Jelenić.

'DORH ne kalkulira osobama i vremenima, a to što se neki postupci povezuju s događajima političkog značenja, to se ne može izbjeći. Iduće godine su europski izbori, bili su lokalni izbori, stalno se nešto u političkom životu događa', poručio je Jelenić.

Bunjac je ustvrdio kako je zagrebačka državna odvjetnica Sani Ljubičić u slučaju Agrokor otkrila da je Todorić financirao HDZ te da je zbog toga dio zagrebačkog HDZ-a želi smijeniti. 'Kolegica Ljubičić je profesionalka, ne bih znao da je treba zaštititi', rekao je Jelenić.

HDZ-ov Marko Šimić upitao je koliko bi mogla trajati istraga u slučaju ekoincidenta u Slavonskom Brodu. 'Kaznena djela ekološke naravi su vrlo složena kaznena djela jer uključuju dokazivanje kroz razne vrste specijalista, a imate geologe i kemičare. Kod velikih ekoloških katastrofa, slično kao ratnih zločina, postoje neposredni počinitelji, ali i zapovjedna odgovornost. Treba utvrditi tko je odgovoran. Radi se o kompleksnim predmetima, a kod rada DORH-a ovisi i o tome koliki je kvalitetan materijal koji se dobije od policije', poručio je Jelenić.

Predsjednik Odbora za pravosuđe Orsat Miljenić upitao je koliko ima zamjenika državnog odvjetnika i koliko ih ima. 'Ovaj sustav državnog odvjetnika i zamjenika imamo samo još mi i Srbija. Na čelu svakog državnog odvjetnika je čelnik koji je ili glavni državni odvjetnik ili županijski ili općinski državni odvjetnik. Svi ostali tužitelji su zamjenici državnog odvjetnika. Nas u DORH-u sada ima oko 20. Glavni državni odvjetnik i 20 zamjenika. Sve zamjenike državnih odvjetnika imenuje Državnoodvjetničko vijeće', rekao je Jelenić.

Nakon rasprave Jelenić je dobio jednoglasnu podršku Odbora za pravosuđe.

Podsjetimo, Vlada je u zadnji tren predložila tko će biti nasljednik Dinka Cvitana, s obzirom da mu mandat završava 24. travnja. Odabrali su pritom Dražena Jelenića, koji je do sada bio jedan od Cvitanovih zamjenika.

Jelenić je rođen 1966. u Zagrebu te je završio Pravni fakultet, nakon čega se zaposlio kao vježbenik u Službi društvenog knjigovodstva i Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Karijeru nastavlja u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kao državnoodvjetnički savjetnik i zamjenik općinskog državnog odvjetnika. U Općinskom državnom odvjetništvu u Samoboru radi kao vršitelj dužnosti državnog odvjetnika, nakon čega se kao zamjenik državnog odvjetnika zapošljava u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Od 2003. do 2008. godine radi u DORH-u u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Zagreb, kao zamjenik ravnatelja USKOK-a i voditelj Odjela za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage. Od 2008. do 2011. kao županijski državni odvjetnik radi u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a rad nastavlja kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika.