Varaždinska policija u srijedu je ponovno upozorila građane u županiji da drže pod nadzorom vatru kojom spaljuju korov i biljni otpad, ističući da lani bilježe 140 posto više požara nego u 2018., odnosno čak 381 posto više požara na otvorenom
Iz policije pozivaju građane da pri spaljivanju u šumama i poljoprivrednim površinama posebnu pozornost obrate rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji mogu izazvati požare, a koji kao rezultat mogu imati tragične posljedice.
Podsjećaju da dolaskom proljeća i lijepog vremena počinje sezona čišćenja poljoprivrednih i drugih površina poput vrtova i okućnica, pri čemu građani paljenjem vatre povećavaju opasnost od nekontroliranog širenja požara na otvorenom.
vezane vijesti
U 2018. samo 31 požar na otvorenom, lani čak 149
Ističu da u 2019. bilježe ukupno 230 požara, što je za 140 posto više nego godinu ranije kada je bilo 96 požara. Lani je evidentirano 149 požara na otvorenom, što je za čak 381 posto više nego 2018., kada je evidentiran 31 požar na otvorenom.
U policiji napominju da je u razdoblju od 1. studenoga do 1. svibnja spaljivanje korova dozvoljeno, ali pozivaju građane na dodatan oprez i stalni nadzor vatre do kraja spaljivanja suhe trave i raslinja. U slučaju nepažnje, naglašavaju, požari se ako mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote.
Podsjećaju da za svako loženje vatre na otvorenom prostoru treba pribaviti odobrenje nadležne javne vatrogasne postrojbe i poduzeti odgovarajuće mjere predostrožnosti.
Mjere zaštite od požara
Osim obavijesti vatrogascima, paljenje korova i biljnog otpada treba napraviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme sukladno Zakonu o šumama i odlukama o spaljivanju koje donose gradovi, općine ili županije;
Mjesto za spaljivanje treba biti dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate.
Prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje treba očistiti od zapaljivog raslinja u širini najmanje pet metara, te pripremiti sredstva za gašenje požara (vodu, pjenu, prah), a ako izostaju aparati za početno gašenje požara poslužit će i pijesak, lopate i slično.
Vatru se ne smije paliti po noći i za vjetrovita vremena, ne spaljuju se veće količine raslinja, a osobe koje koriste ložišta na otvorenom dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi.
Tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, osoba koja ju je prethodno zapalila, a potom na ispravan i siguran način ugasila u potpunosti, smije napustiti to mjesto.
U slučaju izbijanja požara odmah treba nazvati vatrogasce na broj 193.
Predviđene kazne
Za vrijeme požarne sezone na snazi je potpuna zabrana loženja vatre na otvorenom prostoru.
Za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna.
Propisana je i novčana kazna od 1000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru. Za pravnu osobu koja propustom izazove požar predviđena je kazna od 15.000 do 150.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 2.000 do 15.000 kuna.
Ako ovakvim nepromišljenim radnjama građani počine i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom može im se izreći kazna zatvora do tri godine u slučaju nehaja.
Ako je požar izazvan s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
