'Eksplozivni događaji u dugogodišnjoj svađi oko Piranskog zaljeva između Hrvatske i Slovenije: Hrvatska izlazi iz arbitražnog postupka koji je trebao riješiti graničnu svađu na sjevernom Jadranu', piše konzervativni austrijski dnevnik Die Presse koji dodaje da Ljubljana smatra kako nije moguće istupiti iz arbitraže.

Razlog za ove prijepore je to što je 'jedan od sudaca izbrbljao tajne postupka', pa hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću nije preostalo ništa drugo da konstatira da je 'arbitražni sporazum grubo izigran te Hrvatska nema drugu opciju nego napustiti postupak'. Die Presse podsjeća da je afera eksplodirala prošli tjedan, kada su mediji objavili prisluškivane razgovore između slovenskog suca i 'visokorangirane djelatnice tamošnjeg Ministarstva vanjskih poslova', dok u Sloveniji tumače kako je sve zakuhala Hrvatska jer se željela izvući iz arbitraže koja ne bi išla njoj u korist nego bi Slovenija dobila veći dio Piranskog zaljeva. Die Presse pita se je li ipak 'izlazak iz arbitraže kasni pokušaj spašavanja' s hrvatske strane, ali i podsjeća da je Slovenija blokirala hrvatske pregovore za ulazak u EU. 'Srž je svađe to što Hrvatska poriče Sloveniji pristup međunarodnim morskim vodama', a na arbitraži se 'trebalo eksplicitno odlučiti o kontaktu Slovenije s međunarodnim vodama'.

Lijevoliberalni Der Standard ironično konstatira da je 'sada potreban sudski proces kako bi se odlučilo o arbitražnom procesu' koji je kroz skandal 'Pirangate' kompromitiran. 'Razgovor između slovenskog suca Jerneja Sekoleca i predstavnice slovenske vlade u ovoj priči, diplomatkinje Simone Drenik, otkrio je da Sekolec Drenik informirao o povjerljivim razgovorima među sucima, kao i da joj je rekao kako će arbitražni sud 75 posto spornih voda Piranskog zaljeva dodijeliti Sloveniji', piše Der Standard, te konstatira da to pokazuje kako je 'slovenska strana manipulirala postupkom'. Bečki list dodaje i kako je ovime 'reputacija slovenskog Ministarstva vanjskih poslova posve jasno narušena' te da nikoga ne treba čuditi ako ministar Karl Erjavec da ostavku.

Konzervativno-katolički Kleine Zeitung pak donosi veliku analizu odnosa Hrvatske i Slovenije iz pera njemačkog novinara i stručnjaka za prostor bivše Jugoslavije Norberta Mappes-Niedieka, 'dvije bratske nacije koja imaju težak odnos', a sada je i 'atmosfera među njima otrovana': 'Blizina nije uvijek garancija poštovanja, jer je i lakše reći 'ti idiote', nego 'vi ste idiot'.' Onda konstatira da se od bivšeg slovenskog ministarstva vanjskih poslova Dimitrija Rupela ne može dobiti ni trunka stida zbog otkrića da je slovenski sudac u arbitraži informirao protiv pravila vladu u Ljubljani. 'To isto rade i Hrvati! Ali se nisu dali u tome uhvatiti', izjavio je Rupel. Mappes-Niediek napominje da Slovenija ne bi imala pristup međunarodnim vodama kad bi se granica na moru odredila po međunarodnom pravu i Piranski zaljev podijelio popola te se zato Ljubljana poziva na 'posebne okolnosti' i predstavlja kao 'geografski diskriminirana zemlja'.

'Moglo bi se sve to opisati kao buru u čaši vode', jer Hrvatska ne bi mogla slovenskim brodovima zabraniti prolaz kroz svoje vode čak i kad bi htjela, jer je to protiv međunarodnog prava. 'Obje zemlje su i članice EU-a, u kojoj vrijedi slobodan potok roba i ljudi. Zašto Slovenija svoje stavove tako zadrto predstavlja, mnogima u Zagrebu nije jasno. Pritom bi doduše i Hrvatska mogla pokazati velikodušnost, a bez da išta izgubi. Uski koridor koji bi želio susjed za Hrvatsku, sa svojom dugom jadranskom obalom, nema pravog značenja. No nepopustljivost Zagreba razumljiva je jer se Ljubljana ružno poigravala s Hrvatskom: Slovenija je svojim pravom veta blokirala ulazak Hrvatske prvo u NATO, a onda i godinu dana u EU', piše u Kleine Zeitung te se na kraju konstatira kako rivalstvo između Hrvatske i Slovenije koje nikad nisu ratovale potiče još iz vremena Austro-Ugarske. Citira se i poznatog slovenskog pisca Dragu Jančara koji je svojedobno izjavio kako 'Hrvatska gleda prema Zapadu, ali s obje noge stoji na Balkanu' te da se u Sloveniji 'četiri ministra voze u jednom autu, a u Hrvatskoj za jednog ministra treba četiri automobila'.