Pola godine nakon što su Saboru predani prikupljeni potpisi referendumskih inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u srijedu bi trebao donijeti odluku o tome što dalje.

Odbor će službeno raspravljati o izvješću o provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača za ta dva referenduma, a nakon toga trebao bi donijeti i odluku o samim referendumima. Podsjetimo, Vlada je u listopadu u Sabor poslala izvješće prema kojem niti jedna od inicijativa nije prikupila dovoljno potpisa za referendum.

Inicijativama je nakon toga dano i neko vrijeme da izvrše uvid u sporne potpise, no one su umjesto toga tužile Vladu Ustavnom sudu tvrdeći da je nezakonito provjeravala potpise. Ustavni sud je prije dva tjedna odbacio žalbe inicijativa.

Inicijativa Narod odlučuje tražila je da se raspiše referendum o izmjenama izbornog zakonodavstva. Tražili su promjenu članka 72. Ustava RH te dodavanje članka 72.a, pa odatle i dva pitanja na referendumu, kojima se između ostalog htjelo postići smanjenje broja saborskih zastupnika na najviše 120, biranje troje preferencijalnih kandidata na izbornim listama te ograničenje prava zastupnika nacionalnih manjina tako što bi im se zabranilo glasanje o povjerenju Vladi i o državnom proračunu.

S druge strane, Istina o Istanbulskoj željela je otkazati Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ali i dopuniti Ustav RH sljedećom odredbom: 'Hrvatski sabor odlučuje o otkazivanju međunarodnih ugovora koji podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora ili povlačenju iz njih te o istupanju iz međunarodnih organizacija i saveza onakvom većinom glasova zastupnika kakva je potrebna za potvrđivanje međunarodnih ugovora i davanje ovlasti međunarodnim organizacijama ili savezima. O tim se pitanjima može raspisati državni referendum.'

Ako je suditi prema dosadašnjoj praksi, Odbor za Ustav trebao bi sutra predložiti Saboru odluku da se ne raspišu referendumi. Iz inicijative Narod odlučuje već su zatražili da u srijedu sudjeluju na sjednici Odbora za Ustav, a kako je za tportal potvrdio predsjednik tog odbora Željko Reiner, inicijativama će se dozvoliti da nazoče sjednici.

I dok će spornim referendumima Sabor otvoriti jutro, ništa manje uzbudljivo neće biti navečer, kada se u njemu prvi put otvara rasprava o Vatikanskim ugovorima. Radi se o GLAS-ovu prijedlogu zaključaka o pokretanju postupka pregovora o izmjenama ugovora između Svete Stolice i Hrvatske, no očekuje se da će Sabor većinom glasova odbiti reviziju i eventualnu izmjenu ugovora.

U svom prijedlogu GLAS predlaže izmjenu četiri ugovora potpisana sa Svetom Stolicom jer smatraju da oni uzrokuju protuustavne posljedice, a to su, tvrde, narušena načela jednakosti pred zakonom, slobode vjeroispovijesti i odvojenosti crkve od države. Uz to, smatraju da su veliko financijsko i materijalno opterećenje za Hrvatsku. Između ostalog, traže da se revidiraju obveze vezane uz vjeronauk u javnim školama i novčana sredstva koja se daju pojedinim fakultetima, da se 'vjeronauk makne iz škola te da on bude tamo gdje mu je i mjesto, a to je u vjerskim ustanovama'.

No bilo kakve promjene Vlada je odbila u svom mišljenju poslanom Saboru, ustvrdivši da se nisu bitno promijenile okolnosti u kojima su sklopljeni ugovori. U Banskim dvorima su uvjereni da bi izmjene ugovora nanijele štetu međunarodno-političkom ugledu Hrvatske, unazadile bilateralne odnose sa Svetom Stolicom, ali i negativno utjecale na uređenje odnosa vjerskih zajednica i tijela vlasti u Hrvatskoj. Naime, prihvate li se izmjene Vatikanskih ugovora, u Vladi su uvjereni da bi se počelo razmišljati i o izmjenama ugovora s drugim vjerskim zajednicama, poput Srpske pravoslavne crkve, židovske i muslimanske zajednice, što u Banskim dvorima smatraju posebno osjetljivim pitanjem.

O izmjenama Vatikanskih ugovora govori se već godinama, no do sada se o njima još nije otvorila rasprava u Saboru. GLAS je uoči predavanja zaključaka u proceduru, još u travnju prošle godine, organizirao i nekoliko okruglih stolova na tu temu, a jedan sličan, onaj o ulozi Katoličke crkve u društvu, održat će u srijedu, uoči rasprave o samim ugovorima.

U GLAS-u objašnjavaju da na okruglom stolu žele otvoriti raspravu o tome utječe li i kako Katolička crkva u Hrvatskoj na svakodnevnu politiku i procese donošenja odluka te je li uloga Crkve danas u Hrvatskoj potpora napretku, razvoju, radu na općem dobru, toleranciji i miru u društvu? Osim saborskih zastupnika, na okruglom stolu će sudjelovati sociolog religije i diplomat Ivica Maštruko, odvjetnik i član Upravnog odbora udruge Protagora Alan Sorić te teolog i novinar Drago Pilsel.

Zasjedanje započinje 'stankama'

Sabor će plenarnu sjednicu započeti 'stankama', odnosno vremenom za slobodni govor o svim temama. Nakon toga uslijedit će i rasprava o zakonima kojima bi se podigle plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

Izmjenama zakona o plaćama sudaca po hitnoj se proceduri predlaže povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika za 6 posto, s obzirom da je iznos osnovice od 2009. kontinuirano smanjivan i trenutno iznosi 4443 kuna.

Izmjenama se predlaže izjednačavanje koeficijenata svih pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima prvog stupnja i propisivanje istog koeficijenta (4,55) za sve predsjednike prvostupanjskih sudova (općinskih, upravnih i trgovačkih sudova) te općinske državne odvjetnike.

Predlaže se i ujednačavanje koeficijenta sudaca općinskih sudova i zamjenika općinskih državnih odvjetnika s važećim koeficijentom sudaca upravnih i trgovačkih sudova (3,54).

„Plaće u pravosuđu nisu što se tiče sudaca na nekoj zadovoljavajućoj razini, s obzirom na složenost poslova i odgovornost", poručili su iz vlade.