Gradnja i opremanje stajali su 210 milijuna kuna, svečano je otvorena 2014., a da bi se došlo do toga, trebalo je punih jedanaest godina, odnosno tri gradonačelnička mandata. A danas je ona jedan od glavnih razloga za to što je Milana Bandića, zagrebačkoga gradonačelnika, Muzička akademija predložila za počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu
I dok jedni zbog toga najavljuju spaljivanje svojih diploma i doktorata, drugi upozoravaju na to da nije ni čudo da najveće domaće sveučilište nije ni među 600 u svijetu, treći navode kako je fascinantno to da će ova akademska titula biti zasnovana na osnovi raspodjele tuđeg novca. Na sve to Bandić odmahuje rukom.
No, činjenica je da se nakon sto godina podstanarstva Muzička akademija u rujnu 2014. konačno uselila u vlastiti prostor i da se cijela priča odvijala za ni manje ni više nego četiri Bandićeva mandata - ili tri i pol, s obzirom na to da mu je onaj koji je dobio 2001. naprasno prekinut zbog vožnje u pijanom stanju. Iako je nakon toga ostatak mandata na čelu Zagreba formalno bila Vlasta Pavić, a Bandić njezin zamjenik, on je bio taj koji je vukao konce.
vezane vijesti
Kako su u zgradu po principu 50:50 ulagali Grad Zagreb i država, valja spomenuti i da su se od same ideje promijenila tri sastava Vlade, ali nitko od tih premijera nije predložen za počasni doktorat.
Priča o kupnji zgrade bivšeg Ferimporta, građene početkom 60-ih po projektu Stanka Fabrisa, ali po njemu nije završena, datira još iz 2002. godine. Spominjalo se da bi zgrada mogla ostati poslovne namjene, a proslavljeni, danas pokojni slikar Edo Murtić predlagao je da se ondje smjesti njegova zbirka.
Kako je Bandić ukrao šou Vlasti Pavić
Objekt je bio u potpunom rasulu, Ferimport u stečaju, a nakon nekoliko neuspješnih pokušaja stečajni upravitelj Ilija Palčić uspio je za 30 milijuna kuna prodati ga u proljeće 2003. Gradu Zagrebu, koji je iskoristio pravo prvokupa.
No da će zgradu kupiti Grad, i prije nego što su ponude otvorene, nije objavila gradonačelnica Pavić, već dogradonačelnik Bandić sazvavši dan prije sjednice Poglavarstva konferenciju za medije, na kojoj su uz njega bili tadašnji šef financija Slavko Kojić i Frano Parać, tadašnji dekan Muzičke akademije. To je razbjesnilo Pavić te je dan kasnije demantirala Bandića, ustvrdivši da 'odluka o kupnji i namjeni još nije donesena'.
No zgrada je kupljena i u lipnju 2003. dana na sto godina na upravljanje Muzičkoj akademiji. Potkraj godine raspisan je arhitektonsko-urbanistički natječaj, uoči kojeg je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode zaključio da Ferimportovu zgradu treba očuvati i primjereno obnoviti, a prvu nagradu odnio je Milan Šosterič.
Nakon toga Grad Zagreb, Ministarstvo obrazovanja i Sveučilište potpisuju sporazum, prema kojem se gradnja i opremanje financiraju po pola. Dolazi do zatišja od nekoliko godina, da bi 2008. bio raspisan natječaj za izvođača radova. Posao za 120,3 milijuna kuna s PDV-om dobiva Megrad te započinje s radovima koji su trebali biti završeni u roku od dvije godine. Međutim, financijska kriza i neplaćeni računi za struju na gradilištu izbacuju ih iz posla koji 2010. preuzima Nexe grupa. Pravi problemi tek će se pojaviti.
Ukleti radovi: muke s kašnjenjem
Stanari zgrade na koju je naslonjena Akademija morali su se iseliti jer su vještaci ustanovili da je pri rušenju Ferimporta i iskopavanju rupe za temelje Akademijine zgrade teško i nepovratno oštećena. Život u njoj nije bio siguran, stoga im je Nexe grupa, izvođač radova, jedno vrijeme plaćala najamninu u podstanarskim stanovima, a nakon toga i Muzička akademija.
No ni tu nije bio kraj problemima - tri godine od početka radova prilikom izvođenja tzv. građevne jame za podzemne etaže došlo je do oštećenja postojeće strukture, što je uvjetovalo rušenje Fabrisove zgrade, koju je trebalo očuvati i obnoviti. Prema Šošteričevim riječima, prilikom mlaznog injektiranja cementnog mlijeka pod visokim tlakom, koje se upumpavalo ispod zgrade i okolnih zgrada kako bi se učvrstili temelji, došlo je do toga da se ona u jednom dijelu digla i do debalansa pa ju je trebalo srušiti. To je dodatno otegnulo radove koji su ionako kasnili.
Konačno je uz puno muke završena i otvorena u jesen 2014. godine. Pet godina kasnije, najvećim dijelom zbog zgrade Muzičke akademije, Bandića, koji je prema vlastitom priznanju 48 puta podsjetio gradilište, predlaže se za počasni doktorat iako je pola novca za gradnju i opremanje dala država. Doduše, Zagreb je dao nešto više jer je zgradu i kupio, ali sve je to novac građana ili preciznije oko jedan posto današnjeg zagrebačkog proračuna.
