Sindikati javnih službi, nezadovoljni Vladinom ponudom povećanja plaća za 3 posto, najavili su da od sljedeće srijede idu u štrajk, i to svaki tjedan jedan dan. Ima li još prostora za pregovore i mogući kompromis u Otvorenom HRT-a u utorak navečer su govorili pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, Anica Prašnjak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Davor Huić iz udruge poreznih obveznika - Lipa i predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža.
Branimir Mihalinec je ponovio kako će pregovore nastaviti, ali u srijedu ne idu na sastanak. Stipe Mamić pozvao je na postupak mirenja. Ukoliko ne se ne dođe do rješenja, stupaju na snagu zakonski uvjeti za štrajk, kazao je.
'Smatram da je naš zahtjev od 5,8 posto 'urezan u kamen'. To je minimum minimuma za javne službe, naročito za medicinske sestre', kazala je Anica Prašnjak. Tri posto nije motivirajuće za ostanak u Hrvatskoj, dodala je u emisiji Otvoreno HRT-a.
'Naš prijedlog nismo mi izmislili. On se temelji na podacima Zavoda za statistiku - naše plaće zaostaju 18,9 posto. Ralativno smo i skromni u našim zahtjevima', dodao je Mihalinec.
vezane vijesti
'Činjenica je da se pozivamo na sporazum iz 2016. godine koji je imao dodatke iz 2009. i 2011. godine. Pregovarali smo još 2016., ali smo završili u sporovima. Protiv sporazuma je bio jedino Vilim Ribić. Dug od 18,9 posto proizvoljno je utvrđen sa sindikalne strane. Pozvali smo sva 4 pravna fakulteta da utvrde kakvo je stanje sa sporazumom. On je konzumiran i on je istekao. Postoje neke presude u prvom stupnju i to nije bio predmet pregovora o TKU. Sad pregovaramo o plaćama u budućnosti. Ovih 6 posto koji su rasli tijekom 2017. u tri navrata po 2 posto plus prijevoz, božićnice i regres iznose gotovo 2,5 milijardi kuna više svaku slijedeću godinu. Taj je trošak ušao u bazu', kazao je Stipe Mamić.
Ivan Miloloža smatra kako svi građani zaslužuju veće plaće, ali je pitanje je li to moguće i koliko. 'Budimo objektivni, nitko nije mogao predvidjeti slučaj Uljanik. Međutim, samo zahvaljujući okružju i turizmu naše gospodarstvo raste. 'U Hrvatskoj je iracionalno raspoređena radna snaga', kazao je Miloloža. 'Ponuda od 3 posto je veća od rasta gospodarstva i u okviru rasta plaća u realnom sektoru', kazao je Davor Huić.
Imate studije koje kažu kako je Hrvatska kao država neefikasna i skupa - to je tema o kojoj treba razgovarati, dodao je. S tim se nije složio Stipe Mamić. Naše službe rade dobar posao, možda postoje pojedinci koji nisu na razini, dodao je. Ponovio je kako ponuda Vlade od 3 posto - nema veze s Uljanikom, jer su pregovori počeli u svibnju i krenuli s 2 posto. 'Ne mogu vjerovati da govorite o brojkama i učinkovitosti javne uprave. Dođite u bolnicu i pogledajte. U svim našim ustanovama je rad, red i disciplina. Svi naši ljudi koji odu u inozemstvo dolaze na vodeće pozicije', kazala je Anica Prašnjak. Gledajte ljude, ne gledajte brojke!', poručila je.
Huić je odgovorio kako su ispitivanja javnog mnijenja pokazala da su građani nezadovoljni neefikasnošću javnih službi. Branimir Mihalinec poručio je kako ne treba nikoga vrijeđati. Treba znati razliku unutar javnog sektora. 'Mi nismo uhljebi. Nije Vilim Ribić taj koji je odbio dogovor s Vladom nego je Vlada pokušala podvaliti sindikatima javnih službi. Godinu dana nije isplatila 6 posto i ono što je bila dužna, a trebala je - iako je sa svih pravnih fakulteta pokušala je 'podvaliti'. Država ne smije varati svoje građane', poručio je Mihalinec.
Ivan Miloloža upozorio je da je po učinkovitosti javnog društva Hrvatska vrlo nisko. 'Niske plaće u javnom sektoru rezultat su, među ostalim i velikih kamata koje plaćamo. U realnom sektoru plaće nisu rasle više od 2.8 posto. Statistika je zbroj željenih podataka, meso i kupus - pa sarma', kazao je Miloloža. 'Statistika mila dika - što poželi to naslika', odgovorila mu je Anica Prašnjak.
Mi smo savršeno učinkoviti, u odnosu na broj radnika i radne uvjete. Čitate li uopće koliko nas odlazi. Od kuda Rumunjskoj novci za povećanje plaća do 25 posto', upitala je. 'To je zato što je njihova baza puno niža od naše i imaju više prostora za rast', odgovorio je Stipe Mamić. 'U medijima se spominje moguće povećanje plaća od 5,8 posto. Od prvog dana sam u pregovorima i prvi zahtjev je bio za povećanje od 18,9 posto. Ni u jednom trenutku nisam vidio da se ide ispod 6 posto. Ovo je pomak na 5.8 posto, znači idemo u dobrom smjeru. Vidjet ćemo što se može napraviti', kazao je. Huić je upozorio da broj stanovnika Hrvatske pada, a da javni sektor raste. U emisiji je pokazao i grafikone, što je naišlo na oštru reakciju sa strane sindikalista. Branimir Mihalinec poručio je kako se ovakvim razgovorom skreće s teme.
'Godine 2017. Hrvatska je vezano za BDP po glavi stanovnika bila predzadnja u Europi. Zemlje nas sad davno prošle - jer su vodile drugu ekonomsku politiku. Hrvatska je najdulje i krizi i najteže izlazi iz recesije. I dalje vodimo istu politiku - kresanje, rezanje plaća itd. Hrvatsko gospodarsko je uništeno. Tko ga vodi? MMF-ova je preporuka da se tri godine ne smiju povećavati plaće u javnom sektoru. Je li netko drugi napravio proračun? Pa ministar financija mora u proračunu naći sredstava', kazao je Mihalinec. Na prozivanja Vladine ekonomske politike odgovorio je Stipe Mamić.
'Kroz tri ciklusa porezne reforma poduzetnici i građani rasterećeni su za 6,6 milijardi kuna. Odgovorna politika je dovela do toga da kamate koje smo plaćali 12 mlrd. kuna zadnje dvije godine plaćamo 2,5 mlrd. kuna manje. To je ekvivalent povećanju plaća od 6 posto, plus božićnica, regres i rast troškova prijevoza', kazao je Mamić. Anica Prašnjak je kazala kako je u Hrvatskoj 670 medicinskih sestara na 100 tisuća građana, a u EU-u ih je 900. 'Da bi bili na nivou EU-a moramo zaposliti 40 posto više sestara, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije to je 10 tisuća medicinskih sestara. Papiri za zapošljavanje na Ministarstvu se čekaju mjesecima. Iskusna medicinska sestra u Hrvatskoj ima plaću između 5 i 6 tisuća kuna a u Njamačkoj od 2 do 5 tisuća eura. Pitam vas koliko smo mi novaca uštedjeli sustavu', poručila je. Branimir Mihalinec naveo je podatak da nastavnici imaju najniže plaće u odnosu na 'visokoobrazovane' djelatnosti u Hrvatskoj. 'Imamo puno strukovnih škola čiji profesori odlaze u privredu', upozorio je. Odgovorio mu je Mamić. 'Prema podacima sustava centralnog obračuna plaća - prosječna plaća za osnovne škole (VSS) je neto 6.950 kuna, a za srednje škole 7.177 kuna. Mislimo da te plaće moraju biti veće', kazao je. 'Svi u Hrvatskoj rade za jednu trećinu ili četvrtinu onoga za što bi radili u Njemačkoj ili Irskoj', dodao je Davor Huić. Miloloža je poručio kako bi volio vidjeti matematičara i fizičara koji bi želio doći u realni sektor te podsjetio na podace HUP-a koji traži visokoobrazovane kadrove.
