'Kad se u jednom zakonodavnom tijelu odaje počast nekome tko je osuđen za ratne zločine, to tijelo izrijekom se očituje kao tijelo koje ne provodi zakone, ne sluša glas institucija nego služi nekoj nadinstitucionalnoj volji, koja je ujedno i koruptivna volja. Društvena patologija je organizirala instituciju u kojoj se može odavati počast onima koji su pravomoćnom presudom osuđeni za ratne zločine. Jasno je da svi oni koji su tada ustali predstavljaju horde koje su usmjerene protiv pravne države RH. Tim hordama se pridružila i predsjednica, kada je na svoj način komemorirala čovjeka koji je osuđen za ratni zločin', rekao je Vučetić, dodajući da ne govori o osobnim, već institucijskim dimenzijama.

'Vrijednost Domovinskog rata se ne brani tako da izdvajamo nekoga i da ga našom voljom aboliramo i pretvaramo u heroja. Heroji su svi oni koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, a nisu napravili zločin', kazao je Vučetić.

Društvenu patologiju povezao je i s pregovorima Vlade i sindikata.

'Razvila se sućut prema jednoj struci koja je potlačena, ponižena i obespravljena. Svi građani koji se žele odupirati društvenoj patologiji stali su uz taj društveni pokret', rekao je Vučetić, ustvrdivši da je dogovor Vlade i sindikata bio izdaja tog društvenog pokreta.

Tu je i slučaj dvojice studenata iz Nigerije koji su došli u Hrvatsku, a završili su u izbjegličkom kampu u BiH.

'Dvojicu studenata odlučili smo uhititi i protjerati iz RH. Sumnjiva je bila boja njihove kože. Danas ćemo raspravljati o biometrijskim podacima, a jedino nam je mjerodavan naš patološki pogled - kad uočimo nekoga čija nam se boja kože ne sviđa, prva reakcija je da ga potjeramo iz ovog našeg svijeta. I ti koji su protjerani su, nažalost, na dobitku', rekao je Vučetić.

Oglasila se i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, fokusirajući se na gradonačelnika Milana Bandića i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.

'To je bezobraština do boli, kada vam prijatelji gradonačelnika kradu iz očiju... Grad Zagreb će na 230 adventskih kućica uprihoditi 700.000 kuna, a grubom procjenom oni koji su ih dobili uprihodit će 12 milijuna kuna. Bezobraštini nema kraja; neki od njih dobit će i subvenciju što su imali priliku upravljati kućicama i dati ih u podnajam. Ni to nije kraj, na Adventu se mora prodavati u određenim čašama i tanjurima, koje isto prodaju prijatelji gradonačelnika', rekla je Mrak Taritaš, dodajući da Vladin koalicijski partner Bandić sigurno nije 'liga prvaka', čijim se društvom voli hvaliti premijer Andrej Plenković.

Turpija u kolaču za Bandića

Za predsjednicu je rekla da 'nema problem reći da će peći kolače za Bandića u zatvoru, a vjerojatno će biti neka turpija unutra'.

'Evidentna je činjenica da on tamo mora završiti, pa će mu ona pomoći. Imamo dvije opcije: pognuti pogled, reći tako vam je to u Gradu Zagrebu, tamo ne vrijede zakoni ni pravila koje sami propišu, nego koje potpiše gradonačelnik Bandić, pa hajdemo onda svi koji ga podržavate to i priznati. Ne vidim razloga da se po hitnoj proceduri u Saboru ne donese zakon s odredbom da se Grad Zagreb zove Bandićgrad i neka gospodin gradonačelnik tu radi sve što hoće i kako hoće. Ovo nije samo slika Grada Zagreba, nego i Hrvatske. U drugom koraku Hrvatska se može zvati Bandistan, pa da se ne zamaramo više', rekla je Mrak Taritaš.

Božo Petrov iz Mosta osvrnuo se na odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da zbog nedostatka dokaza neće pokrenuti postupak protiv članova Vlade koji su lani u ovo doba putovali na sastanak EPP-a u Finsku.

'Prošla je cijela godina otkako je Povjerenstvo tražilo dokumentaciju, putne naloge, račune kako bi moglo donijeti odluku. Umjesto toga, članovi Vlade poslali su očitovanje puno prijezira i cinizma prema instituciji koja je izglasana u ovom Saboru. Nakon ove odluke ostala je ponižena, osramoćena institucija kojoj apsolutno svaki politički šerif u Hrvatskoj - od predsjednika Vlade do malog načelnika općine - može raditi što hoće. Ovim je otvorena sezona bezgranične korupcije i sukoba interesa u Hrvatskoj', upozorio je Petrov, poručujući vladajućima da su 'sinkopu digli na još višu razinu'.

Hrvatski sabor u srijedu počinje novi radni tjedan, a među temama o kojima će raspravljati je i konačan tekst novog Ovršnog zakona, kojim se ovrha vraća u nadležnost sudova, a postupak bi se pokretao na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem.

Namjera je tog zakonskog prijedloga unaprijediti i pojednostaviti ovršni postupak kako bi se provodio brzo, učinkovito i ekonomično te zaštititi dostojanstvo ovršenika tako da ovrha za njega bude što manje nepovoljna.