Tzv. lex LNG trebao bi, podsjetimo, urediti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro, definira naknada za sigurnost opskrbe itd. Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze – izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin u drugoj fazi.

No upravo je izgradnja plutajućeg terminala izazvala žestoke otpore, posebice u lokalnoj samoupravi. Zadovoljna nije bila ni oporba, koja je već na početku današnje rasprave zamjerila što je zakon u Sabor došao predstavljati državni tajnik, a ne resorni ministar Tomislav Ćorić.

'Gdje je ministar? Ja mogu u potpunosti razumjeti da je s druge strane Markovog trga sjednica Vlade, ali ovo je Hrvatski sabor koji donosi zakone. Kad imamo ovakav zakon, koji na ovakav način dijeli hrvatsku javnosti, koji otvara ovakve kontroverze, onda ministar mora biti ovdje i mora odgovarati na pitanja saborskih zastupnika. To je minimum pristojnosti', spočitnuo je SDP-ov Peđa Grbin.

Da otpora prema zakonu ima, upozorio je i nezavisni Marin Škibola. 'Ja se nadam da ste vi svjesni, da je veliki broj građana Primorsko goranske županije izrazito zabrinut zbog projekta plutajući LNG terminal', kazao je Škibola, a odgovorio mu je državni tajnik Ivo Milatić.

'Što se tiče svijesti o tome, da li su građani zabrinuti, jasno da pratimo što javnost misli i ovaj zakon smo predložili ovom cijenjenom Domu, isključivo sukladno svim mogućim pozitivnim zakonskim propisima baš zato da ne bi bilo nikakvih prijepori sa javnošću ni sa zakonitošću', poručio je.

Pogotovo žestoke kritike stigle su iz SDP-a, čiji su zastupnici nakon dugo vremena popunili saborske klupe. 'Gospodine državni tajniče, ja ne znam kako vam lice nije još više crveno od količine laži koju ste izgovorili. To je sramotno. Nažalost, nisam imao poslovničku mogućnost da reagiram na laži koje ste izgovorili predstavljajući ovaj zakon, zakon koji neustavan, koji krši čitav niz drugih zakona, koji ugrožava europsku povelju, koji istražuje OLAF. Neustavni, nezakoniti zakon ovdje predstavljate, ozakonjujete kršenje svih zakona RH. Sram vas bilo', poručio je SDP-ov Željko Jovanović.

Slično je reagirao i SDP-ov Ranko Ostojić. 'S obzirom koliko lažete definitivno možete biti ministar u Vladi HDZ-a. Toliko neistina ste izgovorili samo u onom uvodnom izlaganju da je to stvarno sramota. Ja ću vas samo pitati bi li ovako pričali da vam se recimo na Hvaru veže brod na 99 godina? Prvo mi objasnite jednu osnovnu stvar, kako može nešto što će bit 99 godina plutajuće, kako to može bit prva faza kopnene izgradnje? Ajde bar da to nama pojasnite ovdje saborskim zastupnicima', upitao je Ostojić.

Kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo, ali i odgodili glasovanje o zakonu u SDP-u su posegnuli za već prokušanom taktikom. U proceduru su, u trenutku pisanja ovog teksta, poslali više od 200 amandmana.

'Dakle, 2 SDP-ova, 2 HDZ-ova, 2 nezavisna i jedan PGS-ov načelnik na otoku Krku protiv plutajućeg terminala, 6 od 7 predstavničkih tijela na otoku Krku protiv plutajućeg terminala. Skupština Primorsko goranske županije jednoglasno protiv plutajuće terminala, 5.000 prosvjednika u Rijeci protiv plutajućeg terminala, 19.000 građana u peticiji protiv plutajućeg terminala. Udruga veterana Domovinskog rata Krk službeno je zauzela stav protiv plutajućeg LNG terminala i dalo je podršku oko 2.000 branitelja. Predsjednik Vlade RH kaže da je kontaktirao lokalnu zajednicu i s njom uspostavio dijalog, što nije točno. Poštovane kolegice i kolege, ja sada idem potpisivat amandmane, nadam se da ćemo do kraja rasprave potpisati nekoliko stotina amandmana, pa ako se budete inatili, onda ćete odbijati naše amandmane 2 dana u ovoj sabornici', poručio je SDP-ov Arsen Bauk.

Zašto i za koga je plutajući terminal strateški interes upitala je SDP-ova Romana Jerković. 'Zar je strateški interes ulagati u infrastrukturu plutajućeg terminala i to iz džepova građana da bi netko drugi, i to stranci ostvarivali profit? Pa zar nije strateški interes ulagati u vlastita nalazišta, a ne našim novcem stvoriti infrastrukturu i dati pomorsko dobro na 99 godina. Mi ga praktički poklanjamo', kazala je.

Odgovorio joj je Milatić. 'To je projekt od strateškog interesa za RH koju je proglasila Vlada RH, tu je zakon jasan. Što se tiče toga da mi to gradimo za strance, taj projekt će graditi LNG Hrvatska d.o.o. u vlasništvu Plinacro-a i HEP-a koliko ja znam to su hrvatske javne kompanije vlasnici i to je druga javna kompanija i mi tu ništa ne rasprodajemo. Jednostavno taj posao se mora dati na koncesiju obzirom da se radi na pomorskom dobru i procedura se zna i to je to, ja vam nemam tu drugo što reći', dodao je.

Oglasio se i šef SDP-a Davor Bernardić. 'Lex LNG je donesen na način da je netransparentan, na brzinu i ispod stola. I ja vas pitam, da li ste i vi zbog toga na neki način dio neke skupine Borg? Jer način na koji se donosi lex LNG danas je identičan načinu na koji se donosio lex Agrokor. Ne vodeći računa o ekološkim standardima i idete protiv volje građana Omišlja i cijele Primorsko-goranske županije', kazao je Bernardić.

Protiv LNG terminala je i Živi zid. 'Problem je to što će Hrvatska morat barem 275 milijuna eura uložit u taj terminal. Mi smo umjesto u taj terminal koji nam ne treba, koji je ekonomski neisplativ, trebali uložit taj novac u obnovljive izvore energije ili npr. mogli smo napravit Pelješki most bez sredstava iz EU. Mislim da se radi o rasipanju novaca, a na javnosti je kada ih udare skuplji računi za plin da shvate zapravo kamo ih vaša politika i vaša vlada vodi', poručio je Ivan Pernar.

No, Milatić ga je ipak ispravio. 'Što se tiče investicije, ne radi se o tolikim iznosima investicije koje ste vi rekli, znači ukupna investicija je predviđena sada na 250 milijuna eura, od toga 102 imamo od EU, znači radi se o 150 milijuna eura koje treba osigurati za tu investiciju', kazao je državni tajnik.

Protiv zakona je i IDS, čiji je Tulio Demetlika upitao tko jamči da će do gradnje kopnenog terminala u drugoj fazi uopće doći. 'Iz obrazloženja zakona proizlazi da prva faza izgradnje obuhvaća izgradnju, tj. nabavu plutajućeg terminala koji bi se sastojao od broda koji bi služio za prihvat, iskrcaj, skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina. Prema dostupnim informacijama radi se o jednom brodu starom skoro 40 godina, što samo po sebi predstavlja dodatnu opasnost za okoliš. Izgleda da se Hrvatska približava Bangladešu i da ćemo biti groblje za otpad, jer ovako stari brod sigurno sa tehnologijom koju ima ne predstavlja određenu i veliku sigurnost za zaštitu okoliša. Pitam se da li se na ovoj zemaljskoj kugli može naći jedan brod sa novijem datumom proizvodnje? Čudi me da možda nisu iskoristili da izvuku Titanik s dna oceana pa da i njega nam uspiju prodat po onoj cijeni koja je predviđena ovim zakonom', kazao je Demetlika.

Ne treba lomiti preko koljena i otvarati Pandorinu kutiju, smatra GLAS-ova Anka Mrak-Taritaš. 'Mi u GLAS-u i HSU-u i ja osobno nemamo uopće problem reći da je neki projekt dobar. Nemamo uopće problem stati iz dobrog projekta. Ali imamo veliki problem kada je strateški interes RH dovući brod, instalirati brod kojeg zovemo LNG i snositi sve gospodarske rizike. Tu imam veliki problem. Imam veliki problem kad znam da je u Livornu LNG za kog se u početku mislilo da vrijedi 250 milijuna eura na kraju je koštao 900 milijuna eura, kad je između 150 miliona eura i 900 miliona eura svu razliku snose građani susjedne države, u Hrvatskoj će to biti građani Hrvatske. Tu imamo problem', kazala je.

LNG terminal je strateški projekt za Hrvatsku, poručio je Mostov Slaven Dobrović, koji je najavio tri amandmana, a jednim od njih bi se smanjila i koncesija na plutajući terminal.

'Mi smo stava da se taj problem loše komunikacije i otvorenog protivljenja lokalne i regionalne samouprave može ispraviti boljom komunikacijom i promjenama u projektu koji otklanjaju glavne ekološke primjedbe. Ovaj projekt doista ima karakter strateškoga interesa za cijelu Hrvatsku, za Jugoistočnu Europu, ali mislim isto tako i za lokalnu zajednicu jer je tu dosta novih radnih mjesta, tu je puno usluga koje mogu nastati i koje će obavljati lokalno stanovništvo', kazao je Dobrović.

U ime HDZ-a, posljednji put kao zastupnik, zakon je branio Darko Horvat, koji je podsjetio kako je upravo taj projekt SDP-ova Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem uvrstila na listu strateških projekata. 'Jasna vizija ovog zakona u 14 članaka dovoljno je da bi se priča pokrenula. Bude li nespretnosti, ta se priča može korigirati ali ne u smjeru da se projekt zaustavi', poručio je Horvat.