Ističu da se u predloženom zakonu to čini dodjeljivanjem dugogodišnje koncesije i to konkretnom trgovačkom društvu, koje se uskoro planira prodati stranom vlasniku. Smatraju da se prodaja planira bez provođenja postupka koncesioniranja koji bi bio transparentan i utemeljen na objektivnim kriterijima za učinkovit i nediskriminirajući pristup tržištu svim gospodarskim subjektima Europske Unije.

Uz to, u udruzi ocjenjuju da se pravo krši i supstitucijom Ustavom definiranih ovlasti jednica lokalne i regionalne samouprave, uz grubo kršenje Europske povelje o regionalnoj samoupravi.

Kao razlog za odbacivanje lex LNG-a, iz Eko Kvarnera naveli su i nepostojanje jasno definiranih procedura i pravnih obaveza u slučaju nastanka štete izgradnjom i radom terminala, pogotovo u slučaju nesreća. Naglašavaju da je neozbiljno donositi zakon kojim se regulira gradnja i upotreba plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin bez reguliranja odgovornosti za štete koje mogu nastati ukrcajem, iskrcajem, uskladištenjem i uplinjavanjem, kao i bez osiguranja te odgovornosti.

Također ukazuju na, kako navode, nepostojanje financijske, tehnološke ili sigurnosne analize u vezi s planiranjem izgradnje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom u luci Rijeka, kao podprojekta LNG terminala na otoku Krku.

U udruzi Eko Kvarner smatraju da je „sasvim izvjesno veliko financijsko opterećenje svih korisnika plina u Hrvatskoj zbog sasvim izvjesne financijske neisplativosti ovako predloženoga projekta“, tj. da „se može očekivati poskupljenje plina za sve fizičke i pravne osobe u Hrvatskoj, moguće i zbog kronične nestručnosti i nesposobnosti ljudi koji vode ovaj projekt.“