"Kada dobijete djecu ovdje više nećete biti od koristi", samo je jedan od brojnih komentara nadređenih, koje su doživjele liječnice prema navodima studije Sveučilišta u Göttingenu o rodnoj diskriminaciji u bolnicama. Znanstvenice Margarete Boos i Marie Ritter su u svojoj studiji otkrile da je gotovo 30 posto liječnica u sveučilišnim bolnicama doživjelo diskriminaciju zbog mogućeg ili postojećeg majčinstva.

"Ozbiljnost iskustava koja su prijavljena pokazuje da ova kultura ne čini ništa protiv te vrste diskriminacije. Nadređeni mogu tako nešto izjavljivati bez ikakvog straha od posljedica", kaže Marie Ritter za DW.

Liječnicama koje već imaju svoju obitelj često je teško raditi u bolnicama. Jedna od njih je i Eva-Maria Lebtig, koja se borila sa svojim bivšim poslodavcem da može nastaviti raditi u operacijskoj dvorani za vrijeme trudnoće.

Uspjela je, ali je za to ipak platila visoku cijenu. "Počela sam doživljavati mobing na svom odjelu. Na početku je sve bilo vrlo suptilno: ne pozdravljaju vas kada vas sretnu ujutro, ljudi prevrću očima kada vas vide. Bitne informacije važne za dobrobit i brigu o mojim pacijentima su mi počeli uskraćivati."

Mislila je da to može podnijeti, međutim: "Bilo je vrlo opterećujuće da su me tako tretirali kao trudnicu. Gledajući unazad, mislim da sam trebala pristati na zabranu rada - to je htjelo vodstvo klinike, to je bila i želja glavnog odjela", govori Eva-Maria Lebtig u svojoj privatnoj ordinaciji za estetsku kirurgiju u Berlinu.

Ova abdominalna kirurginja se nakon svojih iskustava povukla iz bolnice. Umjesto operacija želuca, sada se bavi estetskim zahvatima. Mnoge liječnice pokušavaju izbjeći zabranu rada tijekom trudnoće jer se to često pokaže kao ubojica karijere. Prema studiji Marburg Bunda (Udruženja zaposlenih liječnica i liječnika), 46 posto svih liječnica su dobile zabranu rada od svog poslodavca kada su zatrudnjele. Za ove žene, koje su često još u fazi daljnjeg školovanja, to znači da ne mogu steći daljnje kvalifikacije za svoju specijalizaciju, gube kirurške vještine i tako ih se degradira na uredske poslove.

'Degradacija kvalificiranih radnika'

Reforma Zakona o zaštiti materinstva iz 2018. to nije promijenila, iako su, prema ovom zakonu, poslodavci dužni da po najavi trudnoće izvrše procjenu rizika individualnog radnog mjesta i "u skladu s procjenom rizika odrede potrebne zaštitne mjere". Zatim, po zakonu, treba ponuditi „prilagođavanje uvjeta rada“, ali za skoro polovicu trudnica u klinikama to se uopće ne provodi ili se provodi bez uspjeha.

Predsjednica Udruženja Marburg, Susanne Johna, to kritizira kao "gubljenje medicinske radne snage". Naravno, onim liječnicama koje žele smanjiti rad zbog trudnoće, treba dati priliku da to i učine, navodi ona i dodaje: "Ali, zabraniti rad onima koje žele nastaviti raditi i koje imaju potpuno nekompliciranu trudnoću je degradiranje kvalificiranih radnika koji su nam hitno potrebni. Ovo je loše za brigu o pacijentima i loše za karijeru liječnica. Za to nema opravdanja."

Opća zabrana može biti diskriminacija

Ali nitko ne kontrolira provođenje Zakona o zaštiti materinstva. U odgovoru na zahtjev uredničkog tima magazina „Report Mainz", nadležno Savezno ministarstvo za obiteljska pitanja odgovara da ako ste diskriminirani, možete se obratiti Saveznoj agenciji za borbu protiv diskriminacije kako biste dobili odgovarajući savjet.

Savezna povjerenica za borbu protiv diskriminacije Ferda Ataman također kritizira činjenicu da se u bolnicama do te mjere zanemaruje Zakon o zaštiti materinstva: "Ako uvedete potpunu zabranu rada jer neko zatrudni, onda to može biti diskriminacija. Zakon zabranjuje ovaj oblik diskriminacije i sada je takva situacija da se žene same moraju boriti protiv toga."

Međutim, nije vjerojatno da će žena sama tužiti poslodavca da bi ostvarila svoja prava. „To znači da nam je potreban zakon koji je lakši za primjenu za žene i koji u potpunosti provodi zaštitu materinstva, zaštitu trudnoće i zaštitu od diskriminacije", objašnjava Ataman.

Za liječnice i studentice medicine na klinikama postoji još jedan čimbenik koji rijetko izaziva na pobunu: ugovori o radu na određeno vrijeme. Istraživanje „Report Mainz-a" prikupilo je podatke iz svih sveučilišnih bolnica u Njemačkoj, od kojih je više od polovice transparentno objavilo ove podatke.

Od ukupno 6.118 stalnih pozicija, 3.549 ide muškim liječnicima, a skoro 1.000 manje, odnosno 2.568 ide liječnicama. Ugovori na određeno vrijeme se daju ženama, a broj zaposlenih je skoro isti za oba spola.

Viša liječnica Maya Niethard pokrenula je projekt "OpidS" (rad u operacijskoj dvorani i tijekom trudnoće) i bori se da trudnoća i majčinstvo više ne moraju značiti prekid karijere. Ona je napravila takozvanu pozitivnu listu u kojoj je navedeno više od 40 kirurških aktivnosti koje su sigurne i za trudnice ako se poduzmu potrebne mjere zaštite.

Sve veći nedostatak kvalificirane radne snage

"Riječ je o opasnostima koje se javljaju u svakodnevnom medicinskom radu. To pogađa sve liječnice, a ne samo kirurginje. Važno je uzeti u obzir napredak medicine koji smo napravili. Zakon o zaštiti materinstva datira iz 1952. godine, a od tada se mnogo toga dogodilo u medicini", kaže Niethard.

Većina studenata medicine su žene (65 posto). Prema izračunima neovisnog ekonomskog instituta Wifor, na tržištu rada već nedostaje 5.000 kirurga. Institut predviđa nedostatak od 15.000 do 2035. godine. Ako ova struka ne postane privlačnija za žene, njihov udio će u budućnosti biti još manji, što će dodatno pogoršati problem s kvalificiranim radnicima.