Nekoliko dana nakon što se na internetu opet pojavila vijest da je umro nekadašnji kubanski čelnik Fidel Castro oglasio se ekološkim uvodnikom u kojem je poručio kako svijet 'nepovratno srlja u ponor', a jedan je od razloga i eksploatacija golemih rezerva plina iz škriljaca diljem svijeta
Bušenje plina iz škriljaca, tzv. hidrauličko frakturiranje, u zadnjih je desetak godina postalo često i danas slovi za vodeći budući izvor energije.
Castro (85) u jednoj od svojih povremenih kolumni koje objavljuju kubanski državni mediji, napisao je kako 'nam prijete brojne opasnosti, ali dvije najgore su nuklearni rat i klimatske promjene'. Obje su, po Castrovim riječima, 'sve dalje od rješenja'. Castro kaže kako je tek nedavno saznao za fenomen plina iz škriljaca koji se masovno vadi u nekim dijelovima Sjedinjenih Država.
Ekolozi i neki znanstvenici kritiziraju to bušenje jer zahtijeva ekstenzivno hidrauličko frakturiranje: vodom, pijeskom i kemikalijama buši se stijena u kojoj je zarobljen plin kako bi on mogao isteći. Protivnici kažu kako se tom metodom kontaminiraju podzemne vode i stvaraju drugi problemi. I u Britaniji i u Sjedinjenim Državama već su službeno priznali da su neki nedavni potresi izazvani takvim frakturiranjem stijena.
Castro je stao na stranu kritičara. 'Dovoljno je spomenuti da su među brojnim kemijskim supstancama koje se ubrizgavaju zajedno s vodom, veoma kancerogeni benzen i toluen", napisao je i dodao kako mu je toliko stalo da se o tome čuje, da je u radu na kolumni "proveo blagdanske dane'. Kolumna o plinu prva je nakon 13. studenoga, a pojavila se nakon masovnih tviterskih objava u ponedjeljak da je Castro umro.
Glasine o Castrovoj smrti pojave se svako malo, a ovaj su put izazvale i prijekor na internetskoj stranici kubanske vlade koja za njih odgovornima smatra 'nekrofilne kontrarevolucionare'.
Nakon osvajanja vlasti na Kubi revolucijom 1959. Castro je vladao 49 godina, a onda je zbog bolesti i starosti prije četiri godine vlast prepustio mlađem bratu Raulu kojem je sada 80 godina.