Čelnici bi trebali prihvatiti niz mjera za suočavanje s krizom u euro zoni, uključujući šest zakonodavnih prijedloga za veću koordinaciju gospodarskih politika, pakt za euro, te amandman na Lisabonski ugovor kojim se osigurava pravna podloga za uspostavu Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stalnog fonda za pomoć zemljama euro zone koje se nađu u krizi.

Međutim, konačna odluka o povećanju zajmodavnih kapaciteta Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) odgođena je za lipanj, jer je sada ne može potvrditi jedna zemlja članica. Finska je raspustila parlament prije izbora koji će se održati 17. travnja i ne može donositi nikakve formalne odluke prije nego što se uspostavi nova vlada što se najranije može dogoditi tek u svibnju.

Čelnici 17 zemalja euro zone na izvanrednom summitu 11. ožujka postigli su politički dogovor da se povećaju stvarni zajmodavni kapaciteti na 440 milijardi eura. Taj fond na papiru ima 440 milijardi eura, ali može posuditi samo 250 milijardi eura.

Što se tiče Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koji će od sredine 2013. godine zamijeniti EFSF, on će raspolagati s 500 milijardi eura stvarnih zajmodavih kapaciteta, a zemlje članice će morati osigurati dodatnih 200 milijardi jamstava kako bi imao najviši kreditni rejting AAA.

Na dnevnom redu bi se moglo pojaviti i pitanje smanjivanje kamatnih stopa Irskoj na pozajmice koje je dobila iz EFSF-a, ali je teško očekivati kompromis po tom pitanju. Čelnici EU-a odobrili su smanjenje kamata Grčkoj, ali ne i Irskoj od koje se zauzvrat traži da poveća poreze na dobiti poduzeća, na što Dublin ne pristaje.

Čelnici će također razgovarati o stanju u Libiji te o pomoći Japanu. Summit će se održati uz pojačane mjere sigurnosti jer su sindikati najavili prosvjed u 'europskoj četvrti' u Bruxellesu. Očekuje se 15.000 prosvjednika, a belgijska policija je objavila da će proširiti sigurnosni prostor u koji mogu ući samo akreditirane osobe.