Dok udruga brodovlasnika iznuđuje od vlasti jednostavnije uvjete za naoružavanje brodova i ratovanje, prvi admiral Danske mornarice tvrdi da su somalijski gusari žrtve i posljedica orgijanja svjetskog kapitala. Kontraadmiral Nils Vang iznosi humanu viziju kako iskorijeniti gusarenje na ‘rogu’ Afrike: umjesto legaliziranog pokolja, pirate treba opet pretvoriti u ribare!
Objašnjavajući svoju poziciju, Nils Vang je ponovio problem na koji odavno upozoravaju borci za ljudska prava. Zapadnjačke i azijske kočarice desetljećima nelegalno love uz obalu Somalije ostvarujući bilijunske dolarske profite. Koristeći bezakonje, devastiraju morsku floru i faunu, zbog čega propali lokalni ribari sve masovnije odlaze u gusare.
Vang se zalaže da razvijene zemlje pomognu Somaliji, disfunkcionalnoj državi rascjepkanoj u neprekidnim građanskim ratovima, da formira obalne straže u svojim teritorijalnim vodama. Time bi bjelosvjetski krivolovci bili prisiljeni kupovati dozvole za lov i poštivati ekološke standarde.
Tko sve pljačka Somaliju?
Neki se pitaju pod čijim utjecajima UN-ovo Vijeće sigurnosti donosi rezolucije za borbu protiv jedne vrste pljačke (somalijskih gusara), a istovremeno ignorira drugu, paralelnu i uzročno-posljedičnu, u kojoj kompanije iz cijelog svijeta otimaju glavni izvor hrane jednoj od najsiromašnijih i doslovno najgladnijih nacija svijeta. U divljim somalskim morima milijune navodno grabe tvrtke iz Europske unije, preko Rusije, arapskih zemalja, Indije, sve do Japana! Profesor Abdi Samatar s američkog sveučilišta Minnesota tvrdi da u somalijskim vodama redovito operira između 600 i 800 stranih ribarskih brodova koji, povrh svega, u izlovu koriste zabranjene tehnologije.
Ta pljačka traje već skoro 20 godina, otkako se Somalija raspala u građanskom ratu na nekoliko poludržavica u kojima vlast na kopnu uglavnom drže milicije raznoraznih ‘gospodara rata’.
Kontraadmiral Vang u Danskoj se uključio u plamenu javnu debatu koja je dosegla vrhunac nakon što je proteklih tjedana u vodama blizu Somalije oteta danska jahta s četvero odraslih civila i troje maloljetnika. Ne zna se gdje su. Uslijed tog šoka brodari traže da njihova plovila dobiju dozvolu potapati gusarske uz pomoć danske mornarice koja patrolira Adenskim zaljevom. Tvrde da su gusari toliko ojačali da je ugrožen praktički svaki tanker koji izađe iz Perzijskog zaljeva i krene zapadno.
Danska je pomorska zemlja; ruski list Novie Izvjestija piše da svaki dan somalijskim morima prođe šest danskih brodova koji su redovita meta napada sve moćnijih pirata, među kojima su se neki toliko obogatili da ulažu u svoje PR agencije predstavljajući se kao 'lokalni robin hoodovi'.
’S morskim razbojnicima treba se boriti jednako kao što to činimo s našim bandama u Kopenhagenu’, predlaže Vang. ‘Zagovornici žestokih mjera tvrde da treba samo hapsiti bandite, pa će sve biti u redu. No iskustva govore drukčije. Naša policija, naravno, hvata prijestupnike, no glavnina sila usmjerena je na rješavanje socijalnih problema koji dovode do širenja banditizma.’
Novie Izvjestija piše da su danske vlasti već prihvatile Vangove sugestije i počele raditi s obalnim stražama u somalijskoj susjedi Keniji. Uskoro bi trebale početi sa sličnim programom i u Jemenu. To odgovara reputaciji Danske kao jedne od najprogresivnijih država svijeta koja je i s desničarskom vladom ostala među pet svjetskih zemalja koje iz državnog budžeta izdvajaju najviše novca za razvoj siromašnih krajeva svijeta.
