Aktivna mjera zapošljavanja mladih u Hrvatskoj kroz program Stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa, prema resornom ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću, donosi pomake. No koje su prednosti i nedostaci ovog programa, za tportal otkriva dvoje sugovornika: jedno je iskustvo sjajno, a drugo gorko. Kako bi izbjegli moguće negativne posljedice svojih javnih ispovijesti, objavili smo samo inicijale naših sugovornika
M. L. (29) je mladić koji je 2004. nakon završene gimnazije upisao Ekonomski fakultet, smjer Računovodstvo i financije. Tijekom studiranja radio je preko student servisa u tvrtki koja se bavi prodajom bezalkoholnih pića, no nakon završetka Prediplomskog studija odlučio je da je vrijeme da potraži novi, 'ozbiljan' posao.
'Po završetku preddiplomskog studija odlučio sam da bih trebao početi intenzivno tražiti svoj prvi 'pravi' posao. I tako su krenula slanja molbi i životopisa na razne oglase koje sam redovno pratio po portalima. Cijelu 2012. godinu sam proveo šaljući molbe, odlazeći na testiranja, razgovore, dolazio do zadnjih krugova i ne bih bio izabran, hrpa neodgovorenih molbi i sve standardne situacije koje svaka osoba prolazi u potrazi za poslom. U međuvremenu je došao Vladin program stručnog osposobljavanja te su se počeli pojavljivati i oglasi za posao po tom programu', kaže danas uspješan zaposlenik jedne od najpoznatijih turističkih agencija.
Stručno osposobljavanje jedina opcija
O stručnom osposobljavanju je imao dosta informacija i iako nije bio oduševljen činjenicom da mu je to trenutačno jedini način da se zaposli, znao je da mu se ne nude druge mogućnosti.
'Nisam gledao previše blagonaklono prema tom programu jedino zbog iznosa plaće od 1.600 kuna mjesečno jer taj iznos nije adekvatan za osamostaljenje sebe kao sada već odrasle osobe, ali sam odmah shvatio da će to biti gotovo jedini način dobivanja posla pa sam se prilagodio tome. Ono što mi je bilo važno u situaciji ako već dobijem posao preko stručnog osposobljavanja je to da je firma u kojoj ću raditi kvalitetna, da mi nudi mogućnost ostanka na poslu nakon stručnog osposobljavanja, daljnji razvoj i sve ostale faktore bitne za odabir radnog okruženja', govori M. L.
Kako si je po završetku studija odlučio dati rok od godinu dana u kojem će pronaći stalan posao do toga je i došlo. Nakon 10 mjeseci počeo je svoje stručno osposobljavanje u turističkoj agenciji. Iako nije bilo riječ o njegovoj struci, odlučio je prihvatiti posao organizacije putovanja sportskih klubova i saveza.
Zadovoljstvo poslom i kolegama
Od samog početka bio je veoma zadovoljan ne samo činjenicom da će steći nova iskustva, nego i atmosferom na poslu koja je bila pozitivna. Odnos s poslodavcem bio je izuzetno korektan i mogao mu se obratiti u bilo kojem trenutku za pomoć.
'Atmosfera u uredu bila je i dan danas je odlična. Te prve godine rada povremeno bi uvijek sjeo s direktorom gdje bismo konkretno prošli što sam radio, kako se snalazim, imam li kakvih pitanja i bilo što drugo što me je zanimalo što mi je u tom periodu bilo bitno jer su mi na taj način pokazali da nisam ovdje tek toliko da 'besplatno' odradim godinu dana', naglašava ovaj mladić.
On je i danas zaposlen u istoj tvrtki, već dvije i pol godine, postao je odgovoran za financijske poslove svog odjela. U međuvremenu je upisao i diplomski studij na Ekonomskom fakultetu koji uspješno privodi kraju i iako kaže da već ima dosta iskustva raduje se svakom novom poslovnom izazovu.
Druga strana medalje
No ne donosi program stručnog osposobljavanja svima lijepa iskustva. M. R. (28) je mlada novinarka koja se danas uspješno snalazi u medijskim vodama, ali to iskustvo nikako ne može zahvaliti programu stručnog osposobljavanja i poslodavcu kod kojeg je bila. Naime iako se na samom početku činilo kako će kao novinarka imati mogućnost iskazati svoj puni potencijal i naučiti određene praktične stvari, priča je bila potpuno drugačija.
'Nakon što sam 2012. magistrirala na Fakultetu političkih znanosti, intenzivno sam počela tražiti posao. Nakon samo mjesec dana dobila sam priliku raditi kao novinarka u informativnoj redakciji jedne televizijske kuće. Taj radni odnos trajao je pet mjeseci', govori nam mlada novinarka.
Samo mjesec dana kasnije, ona se prvi put susrela sa stručnim osposobljavanjem, i to dobivanjem posla u tvrtki koja je imala nekoliko djelatnosti: novinarstvo, prodaja, pozivni centar.
Seksualno uznemiravanje
'Prvi dojam o poslodavcu bio je pozitivan, no nije prošlo mnogo kada je njegovo pravo lice izašlo na vidjelo. Malo je reći da sam se zaprepastila postupcima prema meni koji nisu bili nimalo korektni niti profesionalni. Odnos s poslodavcem bio je katastrofalan, gotovo je svaki dan dolazilo do sukoba, ali i mobbinga i seksualnog uznemiravanja. Puno puta mi je poslodavac rekao: Okreni se, zavrti se da vidim kako izgledaš', s knedlom u grlu prisjeća se M. R.
Osim takvih situacija, poslodavac ju je znao i osobno zvati na kave, a naša sugovornica nam je ispričala i scenu u kojoj se u potpunosti uspaničila.
'Ostala sam posljednja u uredu pred kraj radnog vremena kada me poslodavac pozvao k sebi u sobu. Prije toga je zaključao tvrtku i spustio zastore na prozorima. Nije mi dopustio da izađem iz tvrtke, nego me odveo u jedinu prostoriju koja nije imala kamere i počeo me odmjeravati. I to nije bila prva takva situacija', ispričala nam je djevojka.
Ne pamti nikakvo dobro iskustvo
Iako je godinu dana radila kao novinarka za portal te tvrtke, smatra da nije uspjela postići praktična znanja koja bi gledala kao iskustvo za buduća zaposlenja.
'Stečeno iskustvo bilo je nikakvo. Poslodavac je želio stvoriti nešto za što je bio svjestan da nije moguće. Htio se baviti novinarstvom iako nema nikakvog iskustva u tome. Najbolje od svega je to što nam nije dopuštao da svoje članke koje smo objavljivali na portalu kopiramo ili brišemo', ističe M. R.
Nakon šest mjeseci rada došlo je do konkretnog sukoba s poslodavcem zbog kojeg je bila primorana potpisati sporazumni otkaz. No ovaj put je i sama novinarka odlučila stvari postavili drugačije.
'Kada mi se poslodavac nakon otkaza ponovno javio kako bismo obnovili suradnju, rekla sam mu kako to dolazi u obzir jedino ako ću moći raditi od doma. Tako je i bilo. Svoje stručno osposobljavanje tako sam šest mjeseci radila u tvrtki, a šest kod kuće. Ova druga opcija bila je svakako bolja', navodi nam ova djevojka.
Nedugo nakon isteka ugovora o Stručnom osposobljavanju dobila je posao na jednoj lokalnoj TV postaji, a danas je zaposlena kao novinarka jednog lokalnog portala. Ističe kako svoj posao doista voli, najviše zbog toga jer je riječ o terenskim intervjuima i snimanjima, ali i zbog ekipe s kojom radi.
Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja uvelo je mogućnost Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje) kako bi olakšala pronalaženje posla mladima nakon završena školovanja. Neki od polaznika su nakon godinu dana stekli iskustvo i poznanstva i bili veoma zadovoljni onime što su imali prilike naučiti. Ali s obzirom na činjenicu da postoje poslodavci poput ovoga sugovornice iz naše priče, neki su iz tog programa izašli bogatiji za samo novo gorko iskustvo i nevjericu prema budućim poslodavcima zbog neugodnih iskustava s prijašnjim.
HZZ: Prijavite poslodavce koji zlorabe mjeru stručnog usavršavanja!
Zanimalo nas je provodi li Hrvatski zavod za zapošljavanje anketu među polaznicima ove mjere na temelju koje bi mogli dobiti povratne informacije o učinkovitosti te mjere, ali i eventualnim zloupotrebama poslodavaca. Iz HZZ-a su nam odgovorili da djelatnici Zavoda redovito obilaze poslodavce kod kojih se provodi program stručnog osposobljavanja za rad, a prikupljaju se i informacije o mentorima i ishodima samog programa stručnog osposobljavanja.
Osim toga, Zavod ima diskrecijsko pravo poslodavcima kod kojih je bilo negativnih iskustava ili nisu omogućili kvalitetno provođenje programa uskratiti korištenje mjere u idućem ciklusu.
Također su napomenuli da je u tijeku provedba projekta Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada u okviru Operativnog programa 'Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013.' u sklopu koje će se provesti i ispitivanje zadovoljstva korisnika svih mjera aktivne politike zapošljavanja, a što će predstavljati model koji će Zavod svakako preuzeti pri budućoj procjeni zadovoljstva korisnika', odgovorili su nam iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Svi zainteresirani i/ili polaznici stručnog usavršavanja trebaju imati na umu da je ulazak u ovu mjeru potpuno dobrovoljan, kao i izlazak iz nje. 'Svi polaznici su pozvani da, ako dožive loša iskustva kod poslodavca kod kojeg se osposobljavaju za rad, to dojave Zavodu koji postupa po svakom prigovoru. Ako dođe do raskida ugovora za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja za rad, polaznik ne snosi sankcije te može nastaviti stručno osposobljavanje za rad kod drugog poslodavca', istaknuli su iz HZZ-a.