Proglašen u tabloidima 'češkim Trumpom' i 'češkim Berlusconijem' jer kontrolira dva velika dnevna lista i prvu češku privatnu radio postaju, 'Andrej Babiš profitira na snažnoj averziji birača prema političkim strankama, obilježenim korupcijskim skandalima', objašnjava politolog Josef Mlejnek.

'Podržavanje te averzije dio je njegova političkog marketinga. On biračima nudi populističku alternativu, predstavljajući se kao čovjek koji će znati voditi državu jer je znao voditi koncern', dodaje Mlejnek.

Poduzetnik slovačkog podrijetla, Babiš je vlasnik poljoprivredno-prehrambenog diva Agroferta i drugi najbogatiji čovjek u zemlji.

Nova češka vlada zamijenit će aktualnu vladu lijevog centra socijaldemokrata (ČSSD) Bohuslava Sobotke u kojoj je ANO bio koalicijski partner. 

Nedavno ispitivanje instituta CVVM daje Babiševom centrističkom pokretu najmanje 30,9 posto glasova. To je više od ukupnog rezultata ČSSD-a (13,1 posto) i desne Građansko demokratske stranke ODS (9,1 posto), nekoć dviju glavnih stranaka na češkoj političkoj sceni.

Babiš poziva na zatvaranje vanjskih granica EU-a pred migrantima, iako ih u Češkoj gotovo i nema, i protivi se usvajanju eura, što su prepoznali često euroskeptični birači.

A to nailazi na plodno tlo i u drugim srednjoeuropskim zemljama kao što su Poljska i Mađarska.

Optužbe za prijevaru

Često optuživan za sumnjive transakcije, Babiš je nedavno optužen za navodnu prijevaru s europskim fondovima korištenima za njegovu ultramodernu farmu južno od Praga koja obuhvaća i hotelski kompleks 'Rodino gnijezdo'.

'Ta afera mogla bi se za njega pokazati opasnom u poslijeizbornim pregovorima. Moguće je da ANO pobijedi na izborima, ali završi u vladi bez Babiša, a on je jako ambiciozan i žarko želi postati premijerom', smatra Mlejnek.

Na prethodnim parlamentarnim izborima u listopadu 2013. pobijedio je ČSSD s 20,45 posto glasova, dok je ANO kao nova stranka na sceni dobio 18,65 posto.

Ovaj put, premijer u odlasku Bohuslav Sobotka prepustio je prvo mjesto na listi ČSSD-a proeuropskom ministru vanjskih poslova Ljubomiru Zaoraleku.

Osim komunista (KSČM, 11,1 posto u anketama), još dvije antiestablišmentske stranke očekuju da će prijeći izborni prag od 5 posto.

Stranka Slobode i izravne demokracije (SPD) češko-japanskog poslovnog čovjeka Tomija Okamure, protivnika imigracije i pobornika izlaska iz EU-a, trebala bi dobiti 7,3 posto glasova.

Protuteža

'Kod nas gotovo da i nema imigranata, zemlja prolazi kroz ekonomski dobro razdoblje, ali ipak postoji nezadovoljstvo, čak gnjev među ljudima', konstatira politolog Mlejnek.

U toj prosperitetnoj zemlji čije se gospodarstvo temelji na automobilskoj industriji i izvozu u EU, nezaposlenost je u rujnu iznosila 3,8 posto, dok bi rast, koji je 2016. iznosio 2,6 posto, trebao porasti na 3,1 posto 2017., po procjenama ministarstva financija.

Druga antiestablišmentska stranka, Piratska stranka koju vodi informatičar s impresivnim dreadlocksima Ivan Bartoš mogla bi dobiti 6,4 posto glasova, po ispitivanju CVVM-a, što je više od demokršćanskog KDU-ČSL-a (6,2 posto).

Mogući savez protueuropskih populista ANO-a i SPD-a koji bi podržali komunisti, čega se najviše boje proeuropski liberali, 'nije zasigurno prvi Babišov izbor', kaže Mlejnek. 'Barem dio birača bi ga ružno gledao, a EU sigurno'.

Nakon parlamentarnih izbora, Češku u siječnju očekuju predsjednički. Veteran ljevice Miloš Zeman (73), proruski i prokineski orijentiran, protivnik imigracije i Babišev pristaša, priželjkuje drugi petogodišnji mandat.