Krajem travnja ove godine gotovo četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine uživalo je status privremene zaštite u zemljama EU-a. U Hrvatskoj ih je 20.400, a evo kakva je situacija u ostalim zemljama
Prema podacima Eurostata, među zemljama koje su primile korisnike privremene zaštite iz Ukrajine prednjači Njemačka, u kojoj je krajem travnja živjelo gotovo 1,1 milijun Ukrajinaca, što je 28 posto od ukupnog broja korisnika privremene zaštite iz te ratom pogođene zemlje. Slijede Poljska (s gotovo milijun ljudi, 25 posto) i Češka (gotovo 332.000 Ukrajinaca, osam posto).
U odnosu na mjesec ranije, broj korisnika privremene zaštite iz Ukrajine u zemljama EU-a porastao je za 1,3 posto, što znači da je u mjesec dana više od 50.000 osoba iz Ukrajine dobilo taj status na teritoriju EU-a. To istovremeno ne znači da su svi oni novopridošli izbjeglice iz Ukrajine.
vezane vijesti
Najveći porast zabilježen je u Njemačkoj (+22.480, porast od dva posto), Švedskoj (+8640, porast od 35 posto u toj zemlji) te u Češkoj (+6605, porast od dva posto). Do ovako velikog povećanja u Švedskoj došlo je uglavnom zbog odgađanja procesa obnavljanja statusa privremene zaštite koji je vrijedio do ožujka ove godine. Zbog toga se broj prijavljenih ukrajinskih korisnika privremene zaštite krajem ožujka činio manjim nego što je stvarno bio.
S druge su strane četiri zemlje krajem travnja zabilježile pad broja izbjeglica iz Ukrajine. U Poljskoj ih je tako za 4700 manje (pad od 0,5 posto), u Portugalu za 2520 (-4 posto), u Estoniji za 1885 (-5 posto), a u Francuskoj za 985 (-1 posto).
U usporedbi s ukupnom populacijom članica zemalja EU-a, najveći broj izbjeglica iz Ukrajine na tisuću stanovnika zbrinula je Češka, njih 31,6, Poljska i Estonija po 26,4, Litva 24,5, Bugarska 22,7 te Latvija 21,2, dok na razini cijelog EU-a broj izbjeglica na tisuću stanovnika iznosi 8,9.
Do kraja travnja 2023. godine 98 posto korisnika privremene zaštite bili su državljani Ukrajine. Odrasle žene činile su gotovo polovicu (većina u dobi od 35 do 64 godine), dok su djeca činila nešto više od trećine, a odrasli muškarci manje od petine.
U Hrvatskoj se pak nalazi 20.400 izbjeglica iz Ukrajine s privremenom zaštitom, što je blagi porast u odnosu na prethodne mjesece, u kojima ih je bilo nešto manje od 20.000. Privremena zaštita odobrava se u Hrvatskoj kada stranci u velikom broju dolaze iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava.
Kako je objašnjeno u sustavu e-Građani, privremena zaštita je zaštita hitnog i privremenog karaktera odobrena u izvanrednom postupku u slučajevima masovnog priljeva ili predstojećeg masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla, osobito ako postoji rizik da zbog tog priljeva nije moguće učinkovito provesti postupak za odobrenje međunarodne zaštite radi zaštite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu.
Najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite je tri godine. Odobrava se na godinu dana, a može se automatski produžiti još šest mjeseci, ali ne duže od godinu dana. Iznimno, može se produžiti za još najviše godinu dana na temelju odluke Vijeća Europske unije. Privremena zaštita prestaje istekom najduljeg dopuštenog perioda njezinog trajanja ili odlukom Vijeća Europske unije.
Stranci pod privremenom zaštitom imaju pravo na boravak i socijalnu skrb - sukladno zakonu kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi - zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obvezama, rad, spajanje obitelji, slobodu vjeroispovijesti te na iskaznicu za stranca pod privremenom zaštitom (izdaje se na rok od godinu dana).
