Prehranu za učenike, kao i do sada, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom samo što će od drugog polugodišta koje počinje za manje od mjesec dana - 9. siječnja, osnivači dobiti deset kuna po učeniku kako bi svakom učeniku osnovnih škola mogao biti osiguran barem jedan besplatan obrok.

Najgoru situaciju s kuhinjama ima Grad Zagreb, a zatim dalmatinske županije

"Rekla bih da oko 60 posto škola ima, a oko 40 posto nema uvjete. Najgoru situaciju s kuhinjama ima Grad Zagreb. Škole u Zagrebu nemaju prostora za nadogradnju kojom bi se mogle napraviti kuhinje ili blagovaonice, a i prevelike su", kazala je Hini Mirosavljević.

Neke velike škole neće uspjeti organizirati do početka drugog polugodišta prehranu jer su za iznos veći od 200.000 kuna dužni raspisati javnu nabavu za dobavljača hrane, a postupak bez roka žalbe traje 50 dana. No, Mirosavljević kaže da se čula s resornim ministarstvom i vjeruje da će se moći davati mliječni obroci, barem sada na početku.

Ističe da nakon Zagreba najgoru situaciju s kuhinjama imaju dalmatinske županije. "Činjenica je da dalmatinske županije nemaju kuhinja, a Slavonija ima kuhinja, no nema djece", kaže Mirosavljević, ukazujući da će najveći problem biti u onim školama u kojim se zbog nedostatka prostora ne može dograditi ili napraviti prostor.

Vjeruje da će kada dođu upute od osnivača škola postojati nekakav vremenski period za prilagodbu da oni koji imaju sve uvjete što se tiče kuhinja, kuhara i blagovaonica mogu krenuti, a oni koji nemaju da najvjerojatnije angažiraju vanjske poslužitelje koji će dobavljati hranu.

Kod vanjskih poslužitelja postoji problem, a odnosi se, kaže, na to tko će dijeliti hranu. Ne smiju je, napominje, dijeliti oni koji nemaju sanitarne iskaznice.

Neke škole nemaju ni kuhinje ni blagovaonice pa se postavlja pitanje i gdje će djeci hrana biti poslužena. U nekim školama zbog organizacijskih mogućnosti moći će se osigurati samo hladni obrok, a u nekima će biti potrebna i zapošljavanja dodatnih kadrova. Mirosavljević vjeruje da postoje načini da se problemi riješe i da će svima biti lakše kada ravnateljima stignu konkretne upute.

"Može se svašta. Ne znamo što nas čeka i vjerujem da će se pojaviti sto problema u hodu, ali mislim da će sve skupa biti riješeno kada dođu jasne upute. Vjerujem da će se za par mjeseci uvjeti u školama izjednačiti i da od nove školske godine krećemo u istim uvjetima", kaže predsjednica HUROŠ-a.

Vezano uz posebne prehrambene potrebe i navike djece (dijabetičari, alergičari, vegetarijanci, vegani), kaže kako se to i sad pazi i da to neće postati biti sporno.

Navela je i primjer Kutine gdje ima dosta Roma koji su muslimani. "Mi njima sad posebne obroke spremamo. To nije sporno", naglasila je Mirosavljević.

Ističe i da su ravnatelji "malo ljuti" što uputa još nema, u medijima se o tome piše, a oni, navodi, ne znaju još ništa. Smatraju, kaže, da će oni biti ti koji su nesposobni ako to ne krene.

Ministarstvo: Do 2028. trebali bi biti jednaki uvjeti u svim školama 

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ističu da su u studenom imali sastanak s osnivačima škola na kojem im je sve objašnjeno.

Naglašavaju i da će sve škole imati jednake uvjete za pripremu obroka za sve učenike tek kada se osigura infrastruktura.

"Upravo to je i predviđeno pozivom za financiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i opremanja osnovnih škola za izvođenje jednosmjenske nastave koji će biti raspisan do kraja godine, čime bi se do 2027./2028. godine trebalo osigurati da sve škole imati uvjete za pripremu i posluživanje toplih obroka učenicima u školama", stoji u odgovoru Hini.

Trenutno je u više od 720 osnovnih škola zaposleno više od 1300 kuhara, a iz Ministarstva obrazovanja ističu da će odobravati i nova zapošljavanja kuhara i ostalih zaposlenika nužnih za pripremu i/ili podjelu obroka u školama u skladu s objektivnim potrebama kako bi do 2027. sve škole koje će pripremati tople obroke, osim infrastrukturnih uvjeta, imale i kadrovske uvjete za pripremu obroka.