Francuska novinska agencija AFP nedavno je izvijestila o dramatičnom padu cijepljenja i visokog rizika od nove epidemije na Balkanu, u velikoj mjeri zbog dezinformacija u vrijeme pandemije covida-19.

'Uvoz virusa ospica samo je pitanje vremena... čim se uveze u podložnu populaciju, počet će širenje', rekao je Dragan Janković, službenik za imunizaciju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Virus ospica širi se zrakom, a među mogućim komplikacijama su upala pluća, uha i mozga. U najvećem riziku od smrti su djeca do dvije godine, trudnice i imunokompromitirane osobe.

Za prevenciju epidemije ospica potrebno je da cjepivo poznato kao MMR ili, u Hrvatskoj, Mo-Pa-Ru (ospice, zaušnjaci, rubeola) primi više od 95 posto populacije. Dok u prvoj godini pandemije Crna Gora bilježi kritičnu cijepljenost, u Sjevernoj Makedoniji je prvu dozu cjepiva primilo 63 posto, u Srbiji 78 posto, a u Hrvatskoj 91 posto djece. U hrvatskom slučaju radi se ipak o padu broja cijepljenih: u pretpandemijskoj 2019. prvu dozu trovalentnog cjepiva primilo je 93 posto djece.

Zagreb pao ispod crte

Osam hrvatskih županija uspjelo je i u 2020. prebaciti potreban prag za kolektivni imunitet, barem po primarnom cijepljenju. To su Bjelovarsko-bilogorska (95,8 posto), Koprivničko-križevačka (96,5), Karlovačka (96,7), Brodsko-posavska (95,1), Sisačko-moslavačka (96,6), Šibensko-kninska (95,2), Varaždinska (97,3) i Krapinsko-zagorska županija (97,7). Grad Zagreb pao je 2020. 'ispod crte' s 94,7 posto djece cijepljene prvom dozom u odnosu na 95,6 cijepljenih godinu ranije - kada su ospice usmrtile najmanje 207.000 ljudi u svijetu.

Uvjerljivo najgora situacija s primovakcinacijom je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (75,7), a puno bolje ne stoji ni Splitsko-dalmatinska županija (81 posto).

Podaci o cijepljenosti za proteklu godinu još uvijek su u obradi, kako na nacionalnoj razini, tako i na lokalnoj. Dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, kaže za tportal da 'podaci za 2021. sigurno neće biti bajni'.

'Pandemija covida sigurno je utjecala na slabiji odaziv. Kao i svake godine, ovdje nam je najveći problem cijepni obuhvat u cijepljenju protiv ospica. Pokušavamo, uvijek iznova, motivirati izabrane liječnike da zovu roditelje koji nisu cijepili djecu, nakon čega se prosjek ponešto popravi. Možda će trenutna situacija u Crnoj Gori utjecati na savjest roditelja koji se još uvijek dvoume', nada se dr. Ljubić.

Poučeni mini epidemijom ospica iz 2018., kada je na području županije zabilježeno 16 slučajeva oboljenja, dubrovački epidemiolozi ukazuju na mogućnost vrlo lakog prijenosa iz susjednih zemalja. Dr. Ljubić naglašava da se godinu nakon epidemije cijepni obuhvat povećao, ali je već 2020. opet pao, čime su stručnjaci itekako nezadovoljni. Zašto je situacija najlošija na jugu zemlje?

'Je li to mentalitet nas južnjaka ili nešto drugo - nemamo objašnjenje. Svakako, pokušavamo dodatno motivirati roditelje jer je to jedna od najzaraznijih zaraznih bolesti, a jedina prevencija upravo je cijepljenje. Apeliramo na to da se ospice ozbiljno shvate jer mogu rezultirati smrću', poručio je dr. Ljubić.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), nakon 2015., u kojoj je prijavljeno 206 slučajeva ospica u sklopu epidemije koja je započela godinu prije, 2016. su prijavljena samo četiri slučaja, a 2017. bilo je sedam prijava. Godinu kasnije u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 23 oboljelih od ospica, a 2019. zabilježen je skok na 52 oboljela, kao posljedica nekoliko importiranih slučajeva, ali i širenja među domicilnim stanovništvom.

Osim MMR-a, obavezo cijepljenje djece u Hrvatskoj obuhvaća cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B, bolesti izazvanih bakterijom Haemophilus influenzae tipa b i pneumokokne bolesti. Najveći otpor roditelja nastaje zbog cjepiva MMR nakon dezinformacija vezanih uz studiju iz 1998. koja je ukazivala na vezu između autizma i cjepiva, a u međuvremenu je znanstveno opovrgnuta. Međutim podaci pokazuju da u primovakcinaciji 2019. nije postignut zakonom propisan minimum od 95 posto ni s jednim cjepivom osim BCG-a (protiv tuberkuloze) i cjepiva protiv hepatitisa B.

Ipak, tijekom 2018 i 2019. zaustavljen je pad cijepnih obuhvata, registriran od 2011. do 2017. Najveći porast obuhvata uočen je u primarnom cijepljenju cjepivom MMR-om (s 89 na 93 posto) i revakcinaciji protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života (s 86,6 na 90,6 posto).

'Uz ukupan zadovoljavajući postotak važno je da i na razini županija i epidemioloških područja unutar pojedinih županija postoci budu ujednačeni i na dovoljno visokoj razini kako ne bi nastali tzv. džepovi niske cijepljenosti, što je podloga za nastanak manjih ili većih ponovnih epidemija sada potisnutih bolesti', navodi HZJZ.