Tako će sezona gripe, čini se, ove godine završiti prije nego ikad jer su mjere protiv Covida-19 u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, suzbile i tu bolest. Prema posljednjim informacijama, u Hrvatskoj je ove sezone ukupno 60 tisuća osoba oboljelo od gripe, a 16 ih je izgubilo život.

Prošle dvije godine epidemija gripe bila je iznimno snažna. U Hrvatskoj je zaključno s 2019. godinom službeno registrirano ukupno 61.206 oboljelih od bolesti slične gripi, a godinu prije više od 64 tisuće oboljelih.

Te 2018. zabilježeni su deseci smrtnih slučajeva koji su se dovodili u vezu s epidemijom gripe u Hrvatskoj. Takav virus gripe, kakav je kolao 2018., nije bio zabilježen unatrag 25 godina, objašnjavao je tada Vladimir Draženović, voditelj Nacionalnog centra za influencu (gripu) pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Ako se pogleda statistika desetak godina unatrag, od gripe godišnje u prosjeku oboli oko 50 tisuća ljudi. U godinama snažnijih epidemija taj postotak raste dok naravno tijekom blažih sezona pada. U posljednjih 10 godina najsnažnija epidemija bila je 2015., kada je više od 78 tisuća ljudi bilo zaraženo.

Gripe se prije koji dan dotaknuo i predsjednik Zoran Milanović kazavši da je prošle godine zbog gripe bilo puno teže u Klinci za infektologiju dr. Fran Mihaljević i da su imali više ljudi na respiratoru nego ove, kada hara Covid-19. Njegove riječi kasnije je potvrdila ravnateljica Zarazne bolnice Alemka Markotić što se tiče opaske o respiratorima.

No Covid-19, koji neki često uspoređuju s gripom, u kraćem roku oduzeo je više života nego gripa, čak 47, i tome nažalost još nije kraj jer ta pandemija nije minula.

Prema podacima kojima se spekulira u javnosti, smrtnost od novog koronavirusa otprilike iznosi između tri i četiri posto, dok je kod sezonske gripe taj prosjek uobičajeno 0,1 posto. No umire se i od gripe.

Smrt od gripe se, nažalost, događa svake sezone i uglavnom umiru osobe oslabljenog imunološkog sustava koje razviju komplikacije, prvenstveno upalu pluća, i osobe s kroničnim bolestima kod kojih se osnovna bolest zbog gripe pogorša, prvenstveno osobe starije životne dobi. Slično je to kao i kod novog koronavirusa.

Pravi broj umrlih od gripe nikada se službeno ne registrira iz više razloga, npr. kod umrle osobe ne posumnja se na gripu kao mogući uzrok smrti, ne uzmu se na vrijeme uzorci za testiranje ili se iz nekog drugog razloga umrle osobe ne testira na gripu, objašnjava se na službenim stranicama HZJZ-a. Zbog toga se pri procjenama utjecaja gripe na zdravlje stanovništva i smrtnost koristi termin 'višak smrtnosti u sezoni gripe / zimi', kojim se označava procjena broja oboljelih koji umru, a smrt je povezana s gripom, dok se zapravo za većinu umrlih nikada ne dozna da je gripa doprinijela njihovoj smrti.

Za zemlju s brojem stanovništva poput Hrvatske procjenjuje se da je ovaj višak smrtnosti u sezoni gripe od 125 do 550 osoba godišnje, ovisno o njenom intenzitetu. To znači da se procjenjuje kako u sezoni gripe, u tjednima kada je njena aktivnost povećana, umire otprilike dva do 10 posto (ovisno o sezoni) više ljudi nego što bi ih umrlo da nema gripe.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, sličnost gripe s koronavirusom je u tome što obje uzrokuju respiratornu bolest, koja kod nekih ljudi može proći bez ikakvih simptoma, kod nekih s blagim simptomima, a može i dovesti do teških oblika bolesti i smrti. Obje se prenose kontaktom i kapljičnim putem, ali razlikuju se u brzini transmisije. Gripa se širi brže od novog koronavirusa, ali broj ljudi koje jedan zaraženi pojedinac može zaraziti veći je u slučaju koronavirusa. Djeca su glavni prijenosnici gripe, a od Covida-19 rjeđe obolijevaju od odraslih.

Uglavnom, iako je koronavirus u fokusu javnosti, ni gripa nije zanemariva bolest i dobro je to što je bar ta epidemija na izmaku.