'Navedena poskupljenja vjerojatno će trajati još nekoliko mjeseci', glase crne prognoze UN-ove ekonomistice Abdolreze Abbassian dok se grafovi penju iznad svih očekivanja. Od 1990. kada je započeto mjerenje, indeks cijene hrane u svijetu nikada nije bio toliko visok. Sada premašuje i čuveni lipanj 2008. kada je skupoća osnovnih namirnica uzrokovala proteste u Haitiju, Kamerunu i Egiptu.

Inflacijom su najviše pogođene žitarice i mliječni proizvodi. Jedino meso nije promijenilo prosječnu cijenu na svjetskim tržištima. U Europi mu je pala cijena zbog afere s nedozvoljenim količinama dioksina, no zato je poskupilo u SAD-u i Brazilu.

Poskupljenje se pripisuje poplavama u Australiji, porastu cijene bakra i nafti koja je trenutno na 103 dolara po barelu.

Također, očekuje se skok cijena šećera povodom orkanskog pustošenja plantaža šećerne trske koje je jučer pogodilo Australiju.

Predsjednik svjetske banke Robert Zoellick apelira na svjetske vođe da stave hranu na prvo mjesto globalnih problema i zaustave divljanje cijena. U suprotnom nas čekaju nova drastična poskupljenja, zaključuje Zoellick.

No, nije sve u elementarnim nepogodama. Agrikulturni prinosi su unatoč sporadičnim klimatskim baksuzima vrlo obilni. Problem je što je hrana postala roba s kojom se počelo burzovno spekulirati i pozamašne investicije joj umjetno napuhuju tržišnu vrijednost.