Nažalost, ta će se brojka teško značajnije povećati jer se nerijetko radi o teško pokretnim ili nepokretnim građanima koje bi trebalo doći cijepiti u kuću, a to su činili samo rijetki liječnici obiteljske medicine otkako je počelo cijepljenje u Hrvatskoj, navodi dnevnik.

"U ovom trenutku tražimo od ravnatelja županijskih zavoda za javno zdravstvo da nam dostave svoje prijedloge i iskustva u organizaciji cijepljenja starijih do kojih su došli u proteklom razdoblju", kaže zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin i dodaje da nikako ne možemo biti zadovoljni trenutačnim brojkama.

Nažalost, u posljednje se vrijeme nerijetko relativizira smrtnost od covida i to samo zato što su najugroženiji stariji građani. Pokušava se inaugurirati diskriminacija po dobi i opravdati život bez ograničenja jer je "odlazak po redu" prihvatljiva isprika za to što će umirati uglavnom stariji koje će, poglavito ako nisu cijepljeni, zaraziti njihovi mlađi članovi obitelji.

Dakako, što je manja cijepljenost u pojedinoj zemlji, a osobito starijih od 60, to je smrtnost veća pa sve zemlje nastoje cijepiti što više svojih seniora. U ovom trenutku u Hrvatskoj je ukupno cijepljeno 47 posto odraslih stanovnika, što je sigurno premalo, a osobito ako se uspoređuje s drugim zemljama EU.

Primjerice, na Islandu je cijepljeno 90 posto građana, u Belgiji 82,7, u Danskoj 80, Malti 82, Finskoj 76,7, Irskoj 77, a Španjolskoj 73 posto odraslih. Gore od Hrvatske su Bugarska, Rumunjska i Letonija pa je potpuno izvjesno da bi nam se to uskoro moglo obiti o glavu ne samo povećanim broj zaraženih, nego prije svega punim bolnicama.

Doda li se tome da je u Hrvatskoj jednom dozom cijepljeno samo 54,7 posto starijih od 80 godina, smrtnost bi u sljedećem valu korone moga biti velika, donosi Jutarnji list.