"Cilj je zaštititi prava i slobode građana, osigurati transparentan i odgovoran nadzor umjetne inteligencije te spriječiti njezinu zlouporabu", istaknuo je Zekanović na konferenciji za novinare koju je u Saboru održao s europarlamentarcem Sokolom (HDZ) na temu donošenja novog europskog zakona.

Sokol je objasnio da je riječ o prvom europskom zakonu o umjetnoj inteligenciji, te dodao kako su pregovori trajali dugo, da je bilo podneseno nekoliko tisuća amandmana te da je sada postignuto kompromisno rješenje o zakonu u kojemu je sustav umjetne inteligencije podijeljen na četiri stupnja, ovisno o riziku. Definirani su sustavi neprihvatljivog rizika, koji su zabranjeni, zatim visokog rizika, ograničenog rizika i minimalnog rizika kod kojih nema nikakvih posebnih zakonskih ograničenja.

Ključan balans

"Ključno je postići balans između upotrebe umjetne inteligencije u korisne svrhe i zaštite ljudskih prava i sprječavanja manipulacije, posebno nad djecom. Zato je važno da postoje sustavi kod kojih je rizik neprihvatljiv i koji su zabranjeni", istaknuo je Sokol. Sustavi visokog rizika mogu pomoći društvu, neki se već koriste, primjerice, za zapošljavanje ili u zdravstvu, ali, dodao je, moraju biti pod posebnim ograničenjima.

"Za takve sustave mora se napraviti procjena rizika, moraju biti vrlo transparentni i uvijek pod ljudskih nadzorom", rekao je Sokol. Kod sustava ograničenog rizika, poput ChatGPT-a, najvažnije će, kaže biti da bude transparentno jasno da je riječ o umjetnoj inteligenciji.

"Ono o čemu se posebno raspravlja u Europskom parlamentu pitanje je mogu li se koristiti takvi sustavi za biometrijsku identifikaciju osoba, posebno počinitelja kaznenih djela", rekao je Sokol i istaknuo kako je EP u svom stajalištu išao u smjeru da se to potpuno zabrani. A sankcije za kršenje pravila, dodao je, propisat će države članice. 

"Neki okvir je da to bude nekih 30 milijuna eura ili do šest posto godišnjeg prometa određene kompanije. Dakle, radi se o vrlo visokim i oštrim sankcijama kako bi se spriječila bilo kakva zlouporaba", kazao je Sokol.

Pitao ChatGPT što misli o Milanoviću

Zekanović je podsjetio i kako je sam Samuel Altman, izvršni direktor tvrtke OpenAI, koja stoji iza ChatGPT-a, od američkog Senata tražio da se zakonski regulira umjetna inteligencija.

"Umjetna inteligencija je prilika i izazov, ali i opasnost i mora postati ključna tema", naglasio je Zekanović pa se još osvrnuo na predsjednika Zorana Milanovića u kontekstu ChatGPT-a.

"Ako pitate ChatGPT što misli o Milanoviću u kontekstu zabrane obuke ukrajinskih vojnika, ima li on proruski stav, ChatGPT će reći da bi 'često mogli argumentirati da je Milanović stav u skladu s ruskim interesima u regiji i takav stav može ukazivati na prorusko stajalište'. Nećemo to uzeti zdravo za gotovo, ali ja ću se ovdje složiti s umjetnom inteligencijom", poručio je Zekanović. 

Novinarima je otkrio da uvod u konferenciju za novinare nije smislio osobno, nego mu ga je od riječi do riječi napisala umjetna inteligencija preko ChatGPT-a.