Cipras je deveti čelnik vlade zemlje članice EU-a koji se na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta obratio zastupnicima govorom o budućnosti Europe, a tu je priliku dobio niti mjesec dana nakon što je objavio izlazak Grčke iz tzv. 'bailout' programa međunarodnih kreditora.

Ljevičarski premijer, koji je pobijedio na izborima 2015. obećavši da će raskinuti sporazume s kreditorima, u kolovozu te godine ipak je bio prisiljen prihvatiti novi trogodišnji paket mjera kako bi izbjegao bankrot zemlje.

'Gospodarska kriza u Grčkoj i nesposobnost odgovornih da s njom izađu na kraj pretvorila je tu krizu u krizu cijele Europe (...), ali je tri godine poslije (nakon izlaska iz treće faze programa pomoći) Grčka sada drugačija zemlja jer smo uspjeli iz dijela problema postati dio rješenja za Europu', kazao je Cipras zastupnicima.

Prema njegovim riječima, 'čisti izlazak' iz programa pomoći u posljednje tri godine veliki je uspjeh i to prije svega grčkog naroda koji je puno žrtvovao da Grčka ostane u srcu Europe. Istaknuo je, međutim, da je to 'uspjeh i cijele Europe je smo dokazali da uz duh solidarnosti i suradnje možemo zajednički rješiti krizu'.

Podsjetio je da su prethodne vlade vodile politiku deficita i trošenja javnog novca te uz sveprisutnu korupciju odvele zemlju u stečaj.

'Od 2010. do 2014. Grčka je izgubila četvrtinu svog BDP-a, a sada stojimo na vlastitim nogama', poručio je Cipras i istaknuo da su u zemlji provedene duboke reforme, da je postignuta fiskalna konsolidacija, da zemlja ima nove investicije i bilježi gospodarski rast.

'Također smo pokazali da se iz krize može izaći bez uništavanja društvenog tkiva' dodao je grčki premijer, objašnjavajući da njegova vlada vodi brigu o najslabijima i najranjivijima.

U zemlji, nastavio je Cipras, nema više izbjegavanja poreza i korupcije u javnom sektoru, a istovremeno su provedene vrlo važne reforme, poput prilagodbe javnog duga, te je Grčka 'ponovo postala ekonomski suverena'.

'Vratili smo se na put ekonomskog razvoja i za ovu godinu procjena rasta iznosi 2,5 posto', kazao je Cipras.

U više navrata je istaknuo da izlazak Grčke iz posljednjeg programa fiskalne prilagodbe ne znači povratak u prošlost zemlje.

'Upravo suprotno, odlučni smo izbjeći greške i ponašanja iz prošlosti koji su doveli do krize prije osam godina. Izlazak iz posljednjeg programa pomoći predstavlja povijesni raskid s prošlošću i novi početak koji će konsolidirati stabilnost i sigurnost i koji će stvoriti nove razvojne perspektive', kazao je Cipras.

Obećao je da će Grčka nastaviti s provedbom reformi i ujedno poručio da je Atena pod njegovom palicom 'duboko predana ideji europske integracije'.

Kao izazove s kojima se Europa suočava naveo je tehnokratičnost institucija, navodeći primjer 'Trojke', koja je držala ključeve ekonomske suverenosti i nije odgovarala nikome, i 'neoliberalno upravljanje koje hrani krajnji desni populizam'.

'Fiskalni fetišizam u suočavanju s krizom značio je da su se samo pojačale razlike među zemljama članicama (...) i također neoliberalno upravljanje krizom hrani monstrume šovinizma i desničarskog populizma', kazao je Cipras.

Govoreći o izbornim ishodima u članicama Unije, kazao je da 'ne treba prihvatiti izborni uspjeh krajnje desnice' i da ne smijemo dozvoliti da Europa 'klizne u svoju prošlost'.

Osvrnuvši se na okružje u kojem se Grčka nalazi, Cipras je pozvao na jačanje europske perspektive Turske, 'kako bi ponovo bila demokratska zemlja', te podsjetio na 'povijesni sporazum' s Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom (FYROM) oko naziva te nekadašnje socijalističke republike.

'U ovom nestabilnom području mi smo s Ciprom svjetionik europske stabilnosti (....) otvorili smo europsku perspektivu balkanskim zemljama, a vrhunac naših napora je povijesni sporazum s našim susjedima', kazao je Cipras.

'S premijerom Zoranom Zaevim uspjeli smo doći do međusobno prihvatljivog rješenja. Taj bi sporazum mogao postati model za rješavanje drugih pitanja u našem području', ocijenio je Cipras.

U raspravi koja je uslijedila nakon njegovog govora, potpredsjednik Europske komisije (EK) Valdis Dombrovskis je kazao da je Grčka važna za budućnost Europe i važna za stabilnost zapadnog Balkana kako bi se izbjegla tragedija iz 90-ih godina.

Prvenstveno je, međutim, istaknuo da je Grčka ovo ljeto otvorila novo poglavlje nakon što je uspješno privela kraju program stabiliziranja.

'Sredila je javne financije i čak premašila proračunske ciljeve: gospodarstvo raste, nezaposlenost je značajno pala, iako je još uvijek neprihvatljivo visoka, ali je od početka programa otvoreno preko 100.000 novih radnih mjesta', kazao je Dombrovskis.

Prema njegovim riječima, zasluga je na grčkom narodu i europskim partnerima.

'To je proizvod europskog recepta za uspjeh: solidarnost s odgovornošću', kazao je dužnosnik EK-a.

Pozvao je Grčku da ostane predana odgovornoj fiskalnoj politici i reformama i poručio da Grčka i dalje može računati na europsku solidarnost.

Vezano uz migracije i veliki teret koji Grčka podnosi, najavio je pomoć Grčkoj u iznosu od 1,6 milijardi eura kako bi se mogla nositi s tim problemom.

Član kluba zastupnika EPP-a Esteban Gonzales Pons podsjetio je Ciprasa da je u svom prethodnom govoru u EP-e 2015. ispraćen kao 'populist i antieuropejac' te ocijenio da je Grčka izšla iz krize prvenstveno zahvaljajući svom narodu koji je odlučio ostati u EU, dok su se neki njegovi ministri 'borili s vjetrenjačama'.

Rekao je da ne može zanijekati mjere koje je donijela njegova vlada, ali je optužio Ciprasa za trijumfalizam i rekao da je zasluga nije samo njegova već i naroda koji se žrtvovao i naporno radio da bi se zemlju izvela iz teške situacije.

'Moramo se prisjetiti i zasluga Europe koja je spasila vašu zemlju i vašu vladu', kazao je Pons.

Podsjetio ga je da Europa nije samo tržište i kazao da je 'štošta pobrkao u svojoj glavi' kada je govorio o tehnokratskoj Europi i neoliberalizmu.

Optužio je Ciprasa da je potrošio mnogo vremena ratujući s europskim obiteljima i kazao de je potratio 100 milijardi eura zbog svog tadašnjeg ministra financija Janisa Varufakisa.

Također mu je poručio da je lijevi polulizam jednako opasan za demokraciju kao i desni populizam.

'Niste bili u pravu 2015', zaključio je Pons.

Guy Verhofstadt, iz saveza liberala (ALDE), kazao je da je dobra vijest da je Grčka uspješno izašla iz programa pomoći, ali je izrazio sumnju u spremnost Grčke, ali i eurozone, da se suoči s novom krizom, koja će 'svakako doći'.

'Ne vidim da se u Grčkoj otvara tržište, nema živog privatnog sektora', kazao je Verhodstadt.P

Pohvalio je 'europskijeg' Ciprasa jer 'nije upao u zamku ekstremne ljevice'.

Grčki premijer Aleksis Cipras objavio je krajem kolovoza izlazak Grčke iz programa financijske pomoći i to predstavio kao 'odiseju modernog doba'.

Tijekom posljednjih osam godina grčko je gospodarstvo palo za četvrtinu, baš kao i prosječna plaća, a trećina stanovništva smatra se siromašnom, dok su stotine tisuća mladih emigrirale iz zemlje.

Fond pomoći, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), upozorio je da pred Atenom još stoje 'veliki izazovi'. Grčka mora nastaviti napore na 'liberalizaciji svog gospodarstva, stvaranju učinkovite javne uprave, kao i poticajnog poslovnog okruženja', napisali su predstavnici ESM-a, koji ističu da je stopa nezaposlenosti ostala vrlo visoka i iznosila je u svibnju 19,5 posto.

Financijska tržišta pokazat će u nadolazećim mjesecima znači li okončanje programa financijske pomoći doista i okončanje grčke financijske krize.

Kao mjeru sigurnosti Atena raspolaže s 25 milijarda eura, što znači da se može samofinancirati iduće dvije godine, neovisno o tome kakve će biti kamatne stope na otplatu kredita.

Grčka će ostati pod europskim nadzorom, a Europska komisija objavljivati kvartalno izvješća o gospodarskoj, fiskalnoj i financijskoj situaciji u zemlji, dok će ona istodobno nastaviti izvršavati obveze koje slijede nakon okončanja programa pomoći.